Maslinovo ulje sa zlatnim listićima plasira kao originalan otočni suvenir

Maslinar Goran Marević, vlasnik obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva iz Krka, nije volio težačke poslove dok je u mladosti pomagao ocu u masliniku, no u zrelim godinama upravo mu je maslinarstvo postalo kruhom svagdanjim. Geni kameni začinjeni maslinovim uljem ‘uzavrili’ su u njegovim kasnim tridesetima i Marević se maslinarstvom počeo baviti nakon učestalog mijenjanja zanimanja. Profesionalni vatrogasac postao je mesar pa profesionalni vojnik, a tek 1998. maslinar i taj posao smatra svojim doživotnim zanimanjem. Zbirku poslova u svome OPG-u Marević namjerava povećati, no zasad se posve posvetio proizvodnji maslinova ulja ekstradjevičanske kvalitete. Ulje koje nosi tu oznaku bez mane je, savršenog je kemijskog sastava, optimalne kvalitete, zdravije je i dugotrajnije od ostalih kategorija maslinova ulja.

No Marević ga je i pozlato – svome maslinovu ulju dodao je listić 24-karatnog zlata, pakirao ga u boce od tri litre, a cijena jedne je 1.500 kuna. No ideja je da pozlaćeno maslinovo ulje bude cijenom prihvatljivo prosječnom kupcu i pakirano u malim boćama kao originalan krčki suvenir. Zlatni listići u maslinovu ulju simbolični su i vezani uz našu akciju ‘Putovi zlatnih kapi krčkoga blaga’, otvorenje šetnice kroz maslinike. To je dobar marketinški potez jer kvaliteta krčkog maslinova ulja doista je zlatna. Zlatno maslinovo ulje promovirala je udruga maslinara Drobnica u Krku na ‘Drobnica Festu’, na kojemu smo otvorili pet kilometara novosagrađenih šetnica kroz maslinike. Njima maslinarima omogućujemo pristup do zapuštenih maslinika, a turistima predstavljamo autohtoni način obrade maslina i proizvodnje maslinova ulja. Akcija koristi i maslinarima, kojih je u udruzi 140, ali i turističkoj ponudi i promociji otoka Krka – kaže Marević koji je svoju ideju o listićima zlata u maslinovu ulju podijelio s članovima udruge. Marević, koji je i tajnik udruge Drobnica, kaže da na taj način želi skrenuti pozornost na jedinstvenu kvalitetu krčkog maslinova ulja koje je proizvod autohtonih krčkih sorti masline drobnice i rosluje.

Za razliku od svojih krčkih kolega koji su naslijedili maslinike, to nije bio i Marevićev slučaj. Kao dvogodišnjak s obitelji se 1965. iz Vrgorca doselio na Krk. Dosad je kupio i u najam uzeo 18 maslinika s 970 stabala masline koji se prostiru na području općine Krk, a namjerava unajmiti još zemlje i saditi masline.

• Ne mogu izračunati koliko sam novca uložio u ovaj posao. Kupovao sam maslinike u koje nitko nije ušao šezdeset godina, a može im se prići jedino kojim stazom. Od ceste do tih maslinika po teško pristupačnom terenu, negdje i do kilometar dugom kozjom stazom, u rukama nosim alat za obradu masline. Trebale su godine da se te maslinike iskrči i očisti kako bi masline počele davati plod. Kad bih novcu koji sam uložio pridodao i vrijednost uloženog rada, mnogi bi mi rekli da sam lud – kaže Marević, napominjući da se od maslinarstva ne može obogatiti, ali taj se posao radi iz ljubavi. Različito je podignuti nove nasade na ravnem terenu ili u kršu i kamenu gdje nema pedlja zemlje, gdje je pristup poljoprivrednoj mehanizaciji nemoguć kao i navodnjavanje, objašnjava Marević koji je prošle godine proizveo 2.500 litara maslinova ulja. Da su uvjeti obrađivanja maslinika bolji, veći bi bio i urod masline i više ulja, ali je zadovoljan i nada se da će se trud u budućnosti isplati.

Krčko maslinovo ulje ekološki je proizvod ponajviše zahvaljujući nemilosrdnoj otočnoj prirodi, kršu i gromačama, pa je u tijeku proces da dobije oznaku ‘izvorno hrvatsko’. Time bi se etabliralo kao posebna kategorija maslinova ulja, neovisna o istarskom i dalmatinskom. No Marević kaže da ni on, kao ni ostali maslinari s Krka, ne namjerava ignorirati mogućnosti napredne poljoprivrede te državnih i europskih poticaja, ali držat će se isključivo ekoloških kriterija proizvodnje maslinova ulja. Stoga i sudjeluje u realizaciji projekta EU vrijednog milijuna eura, a riječ je o prekograničnoj suradnji ekološkog uzgoja masline u suradnji sa Slovincima.

• Naglasak je na ekološkoj proizvodnji maslinova ulja i smanjenju zagađenja u maslinicima. Krčki maslinari su u prednosti jer zbog konfiguracije terena naših maslinika nismo ni mogli tretirati masline kemikalijama – kaže Marević, uvjeran da je maslinarstvo jedan od poslova budućnosti na otoku Krku. Kad za koju godinu probiju putove do najzabavnijih maslinika, umjesto sadašnjih 150 tisuća obrađenih stabala masline bit će ih 350 tisuća, kao što je to bilo i prije nekoliko desetljeća. Općina Krk u gradnju pristupnih putova maslinicama trenutačno ulaže tri milijuna kuna, ali pod uvjetom da se očuvanjem suhozida, stoljetnog truda predaka, zadrži sadašnji izgled Krka. Izračunali su da su njihovi preci za izradu kamenih terasa i gromača na Krku i Cresu utrošili radnih sati koliko ih je potrošeno i u gradnju Kepsove piramide.

Ono što ohrabruje, kaže Marević, jest da se sve više mladih, čak i 20-godišnjaka, odlučuje za maslinarstvo. To znači da je maslinarstvo poljoprivredna grana koja bi uskoro na otoku Krku mogla, uz turizam, postati najvažniji izvor prihoda. No Marević ističe da je veliki problem dobivanje poljoprivrednih poticaja, a sve zbog razlika između administrativnih prikaza obradivih površina i stvarnih.

• Od osam tisuća četvornih metara, kolika je površina mojih maslinika, država mi pri dodjeli poticaja priznaje samo četiri tisuće. Mnogo je kamenih gromada i gromača, u takvim uvjetima sadimo masline i održavamo maslinike, a država nas kažnjava – kaže Marević, ističući i problem berbe zbog nedostatka radne snage. Zbog toga su se dosjetili pa putem turističkih agencija organiziraju berbu masline, na koju u listopadu dolaze uglavnom Slovenci.

• O maslini se treba brinuti cijele godine. Preko zime je rezidba, koja je najvažniji dio posla i može ga obavljati jedino stručnjak. To znači biti cijeli dan u masliniku; nakon toga dolazi gnojdbi, pa košnja, u slučaju da negdje bude trave, pa zaštitu protiv bolesti masline i na kraju berba. Već sad razmišljamo o tomu kako ću osigurati radnu snagu kad za nekoliko godina budem imao mnogo više masline – kaže Marević, ističući da zasad postojeće četiri uljare na otoku Krku mogu preraditi sve masline ubrane u jednom danu. To je i nužno budući da se tako brzom preradom sačuva kvaliteta ulja koje Marević gotovo jednako brzo i proda.

Iako o svome poslu govori u kontekstu razvoja maslinarstva na otoku Krku, ipak se izdvaja po mnogočemu od ostalih maslinara. Uskoro će, s pomoću novca iz fondova EU, u kamenoj kući u selu Vrh otvoriti kušaonicu maslinova ulja, a potom nastojati pokrenuti unosan posao od smokvarstva.

• Smokva je četiri puta isplativija od maslina, a zapostavljena je, pa će to biti moj sljedeći korak. Izračunali smo da na Krku na godinu propadne smokava u vrijednosti od 320 milijuna kuna, a kukamo o nezaposlenosti i krizi. Namjeravam ugrabiti dio toga kolača, prodavati ću svježe i suhe smokve. Kad smokve pridodam maslinovu ulju, imat ću posla cijele godine, a i zaradu od koje će moja obitelj moći pristojno živjeti – kaže Marević.