Novi prilozi u Lideru!

Lobistički sukobi sprečavaju Vladu i Sabor da riješe problem poslovnih prostora na kojima postoji pravo zakupa. Krupni poduzetnici akumuliraju kapital, a mali ubrzano bankrotiraju.

Na upit Miljenka Karduma iz splitske Obrtničke komore što je s predloženim zakonom o otkupu ‘državnog’ poslovnog prostora na kojemu postoji pravo zakupa, iz Ureda predsjednika Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu odgovoreno je ‘da je u Ministarstvu pravosuđa održan sastanak radne skupine za izradu novog Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora. Sastanak je održan u četvrtak 7. travnja 2011., a zaključak je sastanka da se žurno pripremi konačni tekst prijedloga ovog zakona i uputi u postupak drugog čitanja, najprije Vladi, a zatim i Hrvatskom saboru’.

Iz HOK-a su obećali splitskim obrtnicima da će im prijedlog doradjenog teksta zakona dostaviti čim ga dobiju od Ministarstva pravosuđa. A to znači da ga još nemaju ni u Vladi ni u Hrvatskoj obrtničkoj komori. A ne zna se ni kad bi ga mogli imati i tako tko zna još dokad.

Lobistički sukobi već 20 godina sprečavaju Vladu i Sabor da napokon riješe problem ‘poslovnih prostora na kojima postoji pravo zakupa’ (to su prostori u kojima posluju poduzetnici koji nisu vlasnici prostora, ali imaju pravni status sličan kao i zaštićeni stanari).

Krupni ‘nositelji prava zakupa’ nastoje otkup spriječiti ili barem odgoditi, jer i ovako posluju u prostoru a da ne moraju angažirati nemali kapital za otkup. I suprotno tomu, mali ‘nositelji prava zakupa’, najčešće obrtnici, nastoje što prije otkupom steći vlasnička prava na prostorima u kojima posluju.

U ovo lobističko nadmetanje ubraja se i odugovlačenje s donošenjem propisa na osnovi kojih bi se napokon razriješile zavrzlame s ‘poslovnim prostorima na kojima postoji pravo zakupa’. Za trajanja odgoda krupni poduzetnici akumuliraju kapital s poslovnim prostorima koji nisu u njihovu vlasništvu, a mali poduzetnici u međuvremenu ubrzano bankrotiraju (samo je obrtnika oko 30 tisuća manje u razdoblju u kojemu je unedogled odgađano prihvaćanje zakona o prodaji poslovnog prostora u vlasništvu ‘države’ na kojem postoji pravo zakupa).

HOK već godinama pokušava, dosad uglavnom neuspješno, izlobirati zakon kojim bi se taj problem napokon riješio tako da se obrtnicima zaštićenim zakupcima omogućio otkup i dijelom novca od otkupa isplati prijašnje vlasnike kojima su poslovni prostori oduzeti u nacionalizaciji. Hrvatska obrtnička komora, na čijem je čelu Dragutin Ranogajec, izlobirala je prijedlog zakona o prodaji poslovnog prostora u vlasništvu ‘države’ na kojem postoji pravo zakupa.

Tim nacrtom zakona bilo je predloženo da se novac prikupljen prodajom ‘državnoga’ poslovnog prostora na kojemu postoji pravo zakupa dijeli 50 posto za poticanje obrta i malog poduzetništva, s time da se taj novac usmjeri za kupnju prostora za preseljenje zakupnika koji su iseljeni zbog vraćanja poslovnog prostora prijašnjim vlasnicima tih prostora. A da s drugih 50 posto ‘vlasnik’ (država) raspolaga samostalno.

No predloženi tekst tog zakona nije prihvaćen, nego je zbog brojnih primjedbi vraćen na do radu, nakon koje bi ga Vlada trebala ponovno dostaviti Saboru na tzv. drugo čitanje. Pritom ne treba isključiti ni mogućnost tzv. trećeg čitanja, itd.

Prva primjena modela C još nije realizirana jer je slučaj zapeo u ladici Ministarstva financija. Riječ je o pretvaranju potraživanja države prema Badelu 1862 u vlasnički udio. Tako je Badel već odavno u ‘završnoj fazi dokapitalizacije’, a skupština društva koja bi to trebala formalno potvrditi najavljuje je najkasnije za kraj travnja, još se ništa nije dogodilo jer je, kako doznajemo, proces stao nakon što je kormilo Ministarstva preuzela Martina Dalić.

U Badelu nisu htjeli komentirati tijek dokapitalizacije, no, prema neslužbenim informacijama, svi su odavno dali blagoslov, uključujući i Ministarstvo poljoprivrede. Tako je Badelov dug prema državi prošle godine ‘zamrznut’ na 146 milijuna kuna zbog toga što visoke kamate i dalje rastu, ukupan je dug dosegnuo 220 milijuna kuna.

Jedna je od prednosti udruživanja postizanje mnogo većeg kapaciteta za ulaganja za ujedinjenu tvrtku od današnjih mogućnosti u svakoj tvrtki pojedinačno. Posljednjih su godina Riviera Poreč, Rabac, Zlatni otok te Dubrovnik Babin kuk uložili više od milijardu kuna u obnovu i izgradnju objekata, što ih svrstava u red najvećih ulagača u turizam – rekao je Veljko Ostojić, predsjednik Uprave Rivijere Poreč koja bi trebala preuzeti imovinu Zlatnog otoka i Rapca te sva njihova prava i obveze, čime bi nastala najveća hrvatska turistička kompanija.

Nova tvrtka, Riviera Adria, nastaviti će intenzivno ulagati, kaže Ostojić, sada s pristupom kvalitetnijim izvorima financiranja i većim investicijskim potencijalom, posebice za kapitalne projekte.

Kerum, većinski vlasnik Koteksa koji u toj tvrtki ima 89,32 posto dionica, uskoro bi mogao postati i jednim vlasnikom. Uprava Koteksa zaključila je da je ponuđena cijena za preuzimanje od 9,43 kune po dionici u uvjetima smanjenje aktivnosti na tržištu kapitala primjerena, neovisno o tome što je knjigovodstvena vrijednost dionice 31. ožujka 2011. iznosila 29,43 kune.

Tako bi za preostalih 71.478 dionica splitski gradonačelnik Željko Kerum trebao keširati ‘samo’ 674,2 tisuće kuna, čak 1,4 milijuna kuna manje od prve procjene vrijednosti tvrtke.