Ovrha na plaći

Bruto plaću koju naplati ovrhom od poslodavca radnik više ne može zadržati u cijelosti. Početkom godine riješena je još jedna zakonska zavrzlama. Godine 2008. ukinuta je obveza Porezne uprave da obračunava i naplaćuje doprinose i poreze ako se u ovršnom ili sudskom postupku naplati iznos bruto plaće. Ne napravi li to sâm radnik u dogovoru s poslodavcem, ponovno će to učiniti Porezna uprava.

Zakon o radu obvezuje poslodavca da radniku za obavljeni rad isplati bruto plaću. Propisi koji uređuju obvezu plaćanja doprinosa za socijalna osiguranja i poreza na dohodak obvezuju poslodavca da pri isplati bruto plaće ustege doprinose za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez i da ih plati u ime i za račun radnika. Prema vrijedećim propisima obveznik mirovinskih doprinosa i poreza na dohodak sâm je radnik, a poslodavac je dužan obračunati ih, ustegnuti i uplatiti na propisane uplatne račune. Za doprinose iz plaće i porez na dohodak poslodavac jamči kao jamac platac, što daje ovlaštenje Poreznoj upravi da neplaćene obveze iz bruto plaće naplati od radnika ili poslodavca.

Osim obračunavanja, ustege i plaćanja na propisane račune poslodavac je dužan Poreznu upravu izvještavati o svotama javnih davanja usteznutih i plaćenih iz bruto plaće. Doprinosi na plaću poslodavčeva su obveza, nisu dio bruto plaće. Poslodavac ih plaća u svoje ime iako neposrednu korist ostvaruje radnik.

Ako poslodavac radniku ne isplati plaću do kraja mjeseca za prethodni mjesec, dužan mu je izdati obračun plaće na koju radnik ima pravo. Budući da se plaća određuje u bruto iznosu, u obračunu se mora navesti ukupna svota koju radnik potražuje, i to s doprinosima iz plaće i porezom na dohodak. Taj se obračun smatra ovršnom ispravom i omogućava radniku da mimo parničnog postupka naplati svoje novčano potraživanje od poslodavca. Nema li obračunsku ispravu o neisplaćenoj plaći ili ima ispravu, ali smatra da mu poslodavac u njoj nije obračunao ukupnu svotu plaće na koju ima pravo, može pokrenuti sudski postupak i tužbom protiv poslodavca ostvariti svako novčano potraživanje od njega. Kad podnosi tužbu za neisplaćenu plaću, radnik utužuje bruto plaću koja uključuje doprinose iz plaće, porez i neisplaćenu neto plaću. U odnosu prema poslodavcu radnik je vjerojat za svotu bruto plaće.

Naprimjer, ako poslodavac nije u propisanom roku isplatio iznose naložene mu u pravomoćnoj presudi u korist radnika, radnik će pokrenuti postupak prisilne naplate. Isto tako, ako radnik raspolaže ispravom o neisplaćenoj plaći, može zatražiti prisilnu naplatu s računa poslodavca. Ovršitelj će u tom slučaju zatražiti naplatu ukupnog iznosa dosuđenog u presudi, odnosno ukupnog iznosa utvrđenog u ispravi o obračunatoj plaći. Cijela svota bruto plaće uvećana za zatezne kamate naplatit će se s poslodavčeva računa. Naime se pitanje tko će iz prisilno naplaćene bruto plaće obračunati i platiti doprinose i porez na dohodak.

Od 1. siječnja 2011. obračun doprinosa i poreza u ovršnom postupku ponovno provodi Porezna uprava. Naime, prema čl. 127. novog Ovršnog zakona tijelo koje provodi postupak ovršno dužno je obavijestiti nadležnu Poreznu upravu i od nje zatražiti da obračuna porez, prirez i doprinose iz bruto plaće koja se prisilno naplaćuje. Prije je takva obveza Porezne uprave bila propisana Zakonom o parničnom postupku, a onda je ukinuta u listopadu 2008. Prvog siječnja 2011. ponovno je uređena na isti način kao što je bilo propisano do listopada 2008., ali više ne Zakonom o parničnom postupku, nego Ovršnim zakonom.

Porezna uprava dužna je sastaviti obračun prema vrijedećim propisima koji uređuju obračunavanje i plaćanje doprinosa iz plaće i poreza na dohodak i naznačiti uplatne račune na koje će se uplatiti. Na temelju takva izračuna ovršno tijelo donosi rješenje u kojem taksativno navodi koji se iznosi iz ovršne isprave isplaćuju ovrhovoditelju, a koji se uplaćuju na račune obveznih doprinosa i poreza. Radniku se u tom slučaju doznačuje samo neto plaća sa zateznim kamatama na taj iznos.

Budući da je riječ o novom propisu koji se primjenjuje od 1. siječnja 2011. i da u prijašnje dvije godine nije bila propisana obveza Porezne uprave da u ovršnom postupku obračunava obvezna davčanja iz bruto plaće, i dalje se događa da radnik kao ovrhovoditelj naplati ukupnu bruto plaću. Dogodi li se to, poslodavac je dužan zatražiti od radnika da vrati novac namijenjen plaćanju doprinosa iz plaće i poreza na dohodak, uvećan za zatezne kamate, kako bi ga poslodavac usmjerio na propisane račune. Radnik i poslodavac mogu se dogovoriti da radnik sâm uplati doprinose i porez na temelju izračuna koji će mu sastaviti poslodavac. Ako se poslodavac i radnik dogovore o načinu plaćanja doprinosa i poreza iz bruto plaće koju je radnik u ukupnoj svoti naplatio u ovršnom postupku, poslodavac je dužan o tome obavijestiti Poreznu upravu.

Ne dogovore li se, poslodavac je dužan sastaviti i Poreznoj upravi dostaviti posebnu obračunsku prijavu za radnika koji postaje dužnik mirovinskog doprinosa, poreza na dohodak i prirez iz bruto plaće naplaćene u ovršnom postupku. U tom će se slučaju Porezna uprava od radnika naplatiti bilo dobrovoljno bilo u prisilnom postupku koji se provodi prema Općemu poreznom zakonu.