Vrlo brzo uoči se razlika između blefera i pravih, ozbiljnih ulagača

Ovaj je posao mnogo kompleksniji nego što je to poduzetništvo. Biti član Vlade golema je odgovornost. Kao poduzetnik odgovaraš za zaposlenike i njihove obitelji, kupce, dobavljače… Naravno, svaki poduzetnik, osobito veći, ima i širu društvenu odgovornost. Ovdje je razina odgovornosti dugmata na nacionalnu razinu, osobito sad kad se borimo za gospodarski oporavak. Budimo realni, ovo je prva velika kriza nakon samostalnosti. Na Zapadu su svi naviknuli da se svakih sedam do 10 godina ciklički pojavljuju manje ili veće krize, a u Hrvatskoj smo prvi put od 1995. suočeni s posljedicama globalne financijske i ekonomske krize.

Dok smo se mi borili za neovisnost i imali rat, tranzicijske zemlje poput Slovačke, Češke i Mađarske učile su kako privući investicije. To je bitna razlika. Čovjek treba biti samokritičan, ali treba biti i objektivan. Pogledajte današnje ekonomske pokazatelje drugih zemalja, punopravnih članica Europske unije, mnogo ih je znatno iza nas. Vlada predsjednice Kosor prvi se put od rata suočava s ovakvom gospodarskom krizom i njezinim posljedicama, svakodnevno se bori za gospodarski oporavak zemlje i rast zaposlenosti te se sustavno bavi domaćim i stranim investicijama i uklanjanjem zapreka za ulagače.

Problemni su različiti, no često su vezani uz prostorno planiranje ili vlasničke odnose. Ministarstvo graditeljstva, nakon više uredbi i odluka kojima su procedure učinjene jednostavnijima i bržima, uskoro će ići s dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju, čime će se još ubrzati procedure koje su mogle trajati i po nekoliko godina, posebno u investicijama u turizmu. Hrvatska je ponajprije prepoznata kao turističko odredište, pa je logično da se najviše stranih ulagača danas zanima za turizam. Zato su prostorni planovi i njihovo brzo donošenje jako bitni. Kada je riječ o lokalnoj samoupravi, moram reći da i oni polako razumiju da i njihovi proračuni ovise o investicijama. Naravno, zna se dogoditi da su neke lokalne jedinice zatvorene u svoju čahuru.

Da. Kriza je donijela i nešto dobro, čini mi se da svi postajemo otvoreniji i spremniji na suradnju.

Postoje tri skupine ulagača – oni čiji su projekti u idejnoj fazi, oni s projektnom dokumentacijom, a treća su skupina oni koji imaju i riješeno financiranje… Privatni poduzetnici moraju imati riješeno financiranje kako bi ulagali. Vlada treba stvoriti dobru poduzetničku i investicijsku klimu, da bude potpora poslodavcima, a s druge strane svatko ima svoj dio odgovornosti i financiranje je dio koji trebaju riješiti poduzetnici.

Da, vrlo se brzo pokaže ako netko nije ozbiljan.

Golfski tereni zaista su jako dobar, ali samo jedan od načina kako produljiti turističku sezonu. I Srđ je dobar projekt upravo u tom smjeru. Također, mislim da ulagači trebaju znati kako komunicirati s lokalnom zajednicom i javnošću. Nije najsretniji način na konferencijama za medije ostvarivati komunikaciju s administracijom. Ulagači bi trebalo biti u najboljem interesu održavati neprestanu komunikaciju s lokalnom zajednicom i u zakonskim okvirima pronaći zajedničko rješenje.

Hrvatskoj definitivno trebaju golfski tereni, a kako bi ti projekti bili profitabilni, moraju se građiti hoteli i apartmani. Mislim da se može postići ravnoteža između profitabilnosti projekta i toga da ne želimo uništavati obalu, što se dogodilo u nekim mediteranskim zemljama. Uostalom, za to nema potrebe jer mi tek sada otvaramo takve projekte i možemo unaprijed upravljati prostornim planiranjem.

U nekim stvarima mi tek učimo, posebno na lokalnoj razini gdje se prvi put razgovara o projektima koji se mjere u stotinama milijuna eura. Vlada je preuzela realizaciju projekta Brijuni rivijera. Prvi se put uvodi pravo građenja, odnosno daje se koncesija na 50 i više godina i to je vrlo složen posao.

Ti problemi najčešće nastaju zato što investitor dobije građevinsku dozvolu, a netko mu obeća, najčešće ne na papiru, da će se već nekako riješiti pristupna cesta. Investitor počne graditi i onda najednom nastane problem jer se iz nekog razloga cesta ne može realizirati. No uz napore svih uključenih problemi se obično mogu riješiti. Zahvaljujući suradnji lokalne zajednice, županije i Vlade mi smo našli rješenje unutar zakonodavnog okvira za probleme trgovačkog centra GTC-a u Osijeku. Projekt je došao do kraja, više od 500 ljudi je zaposleno, a uskoro bi se trebao riješiti kružni tok s kojeg će biti pristupni put do centra.

Kada je riječ o Zračnoj luci, rokovi prednatjecanja su produljeni kako bi se odgovorilo na dodatna pitanja potencijalnih ponuđača te im se dalo dovoljno vremena za slanje ponuda. U utorak je završio prednatječajni postupak i mislim da možemo biti zadovoljni odzivom. Ostale tvrtke koje ste spomenuli prodaju se već dulje. Logično je da se imovina neće tako brzo prodavati u recesiji jer su investitori znatno oprezniji nego prijašnjih godina.

Svi su dogovori važni za realizaciju ulaganja postignuti, preostaje još operacionalizacija. Najbolji je pokazatelj da je Ikea započela proces zapošljavanja, a ja se osobno radujem skorom početku radova…

Posebno smo privlačni kada je riječ o drvnjoj industriji. Navedeni ulagač, vlasnički povezan s Ikeom, redovito komunicira s mojim uredom, moj je savjetnik bio i u posjetu njihovoj tvornici u Poljskoj. Hrvatska je ušla u najuži krug lokacija za iduću tvornicu. Ovo i slična ulaganja primjeri su kako nam je za nova ulaganja i ulagačku klimu iznimno bitan skorul ulazak u EU.

Nažalost, zbog svjetske financijske i gospodarske krize te posljedično i krize u eurozoni došlo je do zaista velikog pada stranih direktnih investicija u Hrvatskoj. Smatram da ćemo unatoč produljenoj krizi u više zemalja Europske unije, iz koje dolazi više od 95 posto svih ulaganja, zabilježiti rast stranih direktnih ulaganja u odnosu na prošlu godinu, i to dvoznamenkastom brojkom. Moram naglasiti važnost koju za sva ulaganja ima borba protiv korupcije koju je započela predsjednica Vlade Kosor. Rijetko se koji strani ulagač s međunarodnim iskustvom ne osvrne na važnost borbe protiv korupcije za odabir naše zemlje kao mjesta ulaganja. Naravno da borba protiv korupcije ima veliku važnost i za gospodarski oporavak i dugoročnu konkurentnost našega gospodarstva.

Mnogi se projekti već realiziraju, i javni i privatni. Podsjetit ću na jedan strateški važan, ulaganje u Luku Rijeka koja je nakon višemjesečnoga međunarodnog natječaja potpisala ugovor s najboljim ponuđačem, filipinskom tvrtkom ICTSI. Svi najavljeni projekti HEP-a, JANAF-a i HŽ-a, PLINACRO-a i Hrvatskih voda ostvaruju se i u uznapredovalim fazama realizacije. Svi će, naravno, imati i utjecaj na ubrzanje gospodarskog oporavka i rast zaposlenosti. Dopustite da spomenem i neke privatne: ulaganje DIV-a u novu tvornicu u Kninu, gradnju nove tvornice Plive, golfski projekt Marlera GTC-a i Dražena Ladića, nakon otvaranje već spomenutog GTC centra u Osijeku. Što više investicija, i javnog i privatnog sektora, to bolje.

Model je poticajan jer govorimo o dugom razdoblju, a istodobno motivira ulagače da što prije počnu ostvarivati dobit i iskazivati je u računima dobiti i gubitka. Moram spomenuti i poticaje za zapošljavanje koji ovisno o djelatnosti te regionalnoj stopi nezaposlenosti iznose od 1.500 do 4.500 eura po radnome mjestu te poticaje za obrazovanje zaposlenih koji mogu pokriti od 35 posto do čak 80 posto troškova obrazovanja za srednje i male poduzetnike.