Brendovi koje se očekuje

Brendovi koje se očekuje:

Ikea – lanac namještaja
Dechalton – lanac sportske opreme
Next – modni lanac
New Look – modni lanac
Burger King – lanac brze prehrane
Kentucky Fried Chicken – lanac brze prehrane
Harvey Norman – lanac elektroničke opreme
Carrefour – lanac robe široke potrošnje
Tesco – lanac robe za široku potrošnju
Aldi – lanac robe za široku potrošnju

Govoreći o dolasku internacionalnih brendova na hrvatsko tržište, marketinški stručnjaci tvrde da se zbog male veličine domaće tržište mora promatrati u kontekstu regije.

Kad su velike inozemne kompanije dolazile na naše tržište, imale su strateški interes doći među prvimima jer nisu morale mnogo uložiti da bi zauzele položaj. Kompanije koje su poslije plasirale svoje brendove bile su u nezavidnom položaju – ističu Daniel Vuković i Hrvoje Škurla, kreativni direktori zagrebačke marketinške agencije Fahrenheit.

Isto tako Vuković upozorava na to da nekih velikih američkih, kineskih ili japanskih banaka te osiguravajućih kuća nema ni kod nas ni u regiji jer im takva tržišta nisu u strateškom interesu.

Kod nas nema mjesta za još jednoga telekomunikacijskog operatera ili proizvođača piva. Možda samo za koju kinesku banku koja će jednog dana jednostavno kupiti sve druge i zagospodariti hrvatskim financijskim tržištem – objašnjava Škurla.

Brendovi poput H&M-a ili uskoro je brendovima cijena proizvoda previsoka za našu kupovnu moć, a po neki se ne uklapaju u navike domaćih potrošača, kao što je bio slučaj sa Subwayom – ističe Slobodan Školnik, direktor Emmezete u Zagrebu.

Međutim, u tekstilnoj i modnoj industriji gotovo su svi modni brendovi odlično prihvaćeni. Kako kaže Vinko Filipić, direktor Fashion.hr-a, u Hrvatskoj trenutačno najviše prolaze brendovi koji su cjenovno prihvatljivi.

Još nismo dovoljno financijski razvijeni da bismo mogli priuštiti luksuzan potpis kao što je Burberry Prorsum, iako postoji određen broj ljudi u Hrvatskoj koji si takve brendove može i želi priuštiti – ističe Filipić koji je prilično optimističan. Navodi da je hrvatsko tržište još u razvoju i da ima prostora za sve velike modne brendove. Za Hrvatsku kao turističku zemlju važno je da zastupa velike svjetske modne marke, jer su strani gosti kategorija kupaca na koju moramo ciljati.

Prve linije svjetskih brendova do prije pet godina bilo je nemoguće kupiti, a sada ipak imamo takav ‘concept store’ s odjećom svjetskih modnih imena – kaže Filipić.

Upravo je zbog toga i pokrenut projekt, modni sajam Fashion.hr Industrija, koji je prvi takav modni projekt koji domaćim dizajnerima pruža, osim revijskog predstavljanja, i mjesto za poslovne prilike. Nudi i mogućnost otvaranja prema inozemnim tržištima, s obzirom na to da je taj projekt, postigavši suradnju sa Slovenijom, već zagazio na europsko tlo.

Analizirajući industriju, u nekima je situacija potpuno zaokružena, pa se tako nakon dolaska Ikee ne očekuje nijedan veći brend koji bi mogao doći k nama. U automobilskoj, informatičkoj, pa i u avioindustriji svi veliki svjetski brendovi već su prisutni i dobro su plasirani.

Sve vodeće 32 europske aviokompanije, što se odnosi i na niskotarifne (‘low-cost’) kao i na tradicionalne redovite prijevoznike, lete našim nebom u redovitom prometu, pa smatram da se u tome neće dogoditi promjene – kaže Mirko Tatalović, direktor strateškog planiranja i razvoja u Croatia Airlinesu. Uz to na hrvatskom zrakoplovnom tržištu prisutno je i više od 50 zrakoplovnih čarter-kompanija. Premda su ‘low-costeri’ poput Germanwingsa, Ryanaira, easyJet ili Air Berlina velika konkurencija domaćoj zračnoj kompaniji, njihovu prisutnost na hrvatskim pistama Tatalović vidi kao realnost s kojom se treba suočiti.

‘Low-costeri’ imaju svoje putnike koji su fleksibilni i spremni na sve rizike i posljedice promjene rezerviranog leta, dok je naša kompanija koncipirana pak na posve drukčiji način. Na domaćem letu i mi se služimo nižim cijenama po istom modelu kao što to čine niskobudžetne kompanije na međunarodnim linijama, ali mislim da svi imamo svoje mjesto na tržištu, premda je razina konkurencije sve intenzivnija – ističe Tatalović.

S druge strane na domaćem tržištu maloprodajnih lanaca vlada prilična gužva. Školnik razlog je toga nalazi prije svega u tome što na premalom prostoru djeluje više od deset trgovaca lanaca, kao i u premalom broju gradova i mjesta s dovoljnim brojem stanovnika kupovne moći koja zahtijeva toliko broj trgovina.

Ni demografski razvoj ne ide na ruku maloprodaji, a prodaja je u drastičnom padu. Mislim da su to ozbiljni razlozi za nove tržišne igrače da ozbiljno sumnjaju u pozitivan plasman na našem pretrpanom tržištu – kaže Školnik.

Školnik je uvjeren kako je vjerojatnije da će netko od velikih igrača ući u isto vrijeme na tržište cijele regije putem akvizicija Mercatora, Konzuma i sličnih lanaca. Stoga se da zaključiti da svi navedeni faktori čine poslovanje postojećim kućama težim, a tako i tržište manje atraktivnim za ulazak novih igrača. Na tržištu konzumne elektronike i bijele tehnike nedostaje MediaMarkt, ali se još nagada hoće li taj njemački brend plasirati svoje proizvode kod nas.

Australski lanac elektroničke opreme Harvey Norman vrlo će vjerojatno doći na domaće tržište jer je već prisutan na slovenskom tržištu, što je slijed njegova koncentričnog širenja na ovom području – navodi Bakić.

Ono što bi domaćem tržištu bilo od velike koristi, osim golemih trgovaca centara s pregršt brendova, jesu kompanije koje će k nama doći proizvoditi, a ne samo prodavati. Kako kaže Vuković, ako budemo kupovali sendviče u kojima je salata koju su proizveli naši radnici ili automobile u kojima su dijelovi proizvedeni rukama domaćih radnika te računala s primijenjenim programskim rješenjima koja su osmislili naši stručnjaci, onda je to pun pogodak i potrošačima, ali i proizvođačima.