Uporaba općeprihvaćenih anglizama u Hrvatskoj još je uobičajena praksa jer se procjenjuje da su ti termini dovoljno poznati i da je njihovo značenje jasno većini populacije. Sljedeći je razlog neprimjerenost hrvatskih prijevoda, koji obično zvuče nezgrapno i ne prenose potpuno pravo značenje bez obzira na stilsku doradu. Zahtjevi klijenata u tom su smislu raznoliki: od pokušaja traženja odgovarajuće inačice na hrvatskom do automatskog prihvaćanja termina na engleskom. Dodatna je otegotna okolnost u Hrvatskoj proračun, nedovoljan za uvođenje novog termina na hrvatskom ako već postoji ustaljeni termin na engleskom. To je dodatni otežavajući činitelj tvrtkama koje bi htjeli komunicirati samo na hrvatskom. Mi smo se u Sponi hrabro odlučili na takav potez s projektom ‘Ugljični otisak – trag odgovornosti’ kojim smo odlučili prenijeti hrvatski prijevod termina ‘carbon footprint’ općeprihvaćen i poznat u mnogo zapadnih zemalja. Vidjet ćemo kamo će nas to dovesti.
Boris Lešić, direktor agencije Studio Conex d.o.o., tvrdi da se u hrvatskim marketinškim kampanjama previše rabe anglizmi. Iako kreativne agencije nije dobro sputavati ni na koji način, čini mi se da se tuđice u posljednje vrijeme upotrebljavaju prečesto i bez ikakve potrebe. Postoji li prikladna hrvatska riječ koja semantički točno pokriva značenje tuđice, protivnik sam njezine uporabe u hrvatskom jeziku. Što je dopustivo u svakodnevnom razgovoru, nije u javnoj komunikaciji. Za takve ‘izlete u inozemstvo’ treba imati ozbiljne argumente. Međutim, treba uvijek imati na umu da se katkad ne može zaustaviti prodor stranih riječi u hrvatski jezik, što zbog globalizacijskih procesa, što zbog toga što se većina svih informacija u današnjem svijetu pohranjuje na engleskom jeziku. Zadaća je komunikatora učinkovito i nedvosmisleno komunicirati s tržištem. Ako će u tom procesu biti učinkovitiji uporabom tuđica, moramo mu oprostiti. Marketinške poruke osmišljavaju se za najširu populaciju i moraju govoriti njoj najrazumljivijim jezikom – kaže Lešić. Hoće li to i u budućnosti biti engleske riječi ili uskoro kineske, pitanje je na koje se u ovom trenutku ne može odgovoriti. No jedno je sigurno: ako su vodeće svjetske agencije proglašavale potrošene pojmove, uskoro će ti anglizmi nestati i iz hrvatskih marketinških kampanja. Koliko god bili kreativni, samo rijetki mogu pobijediti manjak samopouzdanja, svojstven svakomu malom narodu, i uspješno prodati maglu na materinskom jeziku.
