Čuvamo sirovine

U prva dva ovogodišnja mjeseca nastavio je padati robni deficit na godišnjoj razini, ali ipak manje nego u prethodne dvije godine. Najveći je pad vrijednosti zabilježen u uvozu sirove nafte i ostalih prijevoznih sredstava.

Jedina dobra vijest od početka krize do danas bila je ona o padu uvoza i rastu izvoza. No i taj se dobri trend događao sâm od sebe, a ne zato što je bilo tko iz vlasti osmislio strategiju rasta izvoza. Zbog straha od gubitka radnog mjesta i sve teže otplate kredita Hrvati su prestali trošiti (osim za nužno). Budući da je većina robe uvezena, uvoz je, logično, pao. Prema podacima Lidije Švaljek, direktorice Centra za poslovne informacije HGK, i u prva dva ovogodišnja mjeseca nastavio se pad robnog deficita na godišnjoj razini, ali ipak znatno manji nego u prethodne dvije godine. Naime, robni deficit (istaknut u kunama) u 2009. smanjio se za čak 30,4 posto, u 2010. za 19,7 posto, a u prva dva ovogodišnja mjeseca deficit se zatvorio samo 4,5 posto.

Takvo kretanje rezultat je usporavanja rasta izvoza i blagog povećanja vrijednosti uvoza, ali i baznog efekta. Iako to s jedne strane upućuje na oživljavanje domaće potražnje, s druge strane to potvrđuje naše prijašnje ocjene da će se stanje vanjskotrgovinske robne razmjene vratiti u okvire kretanja prije krize. Na usporavanje rasta izvoza početkom godine najviše je utjecala brodogradnja, koja je u prošlogodišnjoj veljači ostvarila naglašeno visoku vrijednost izvoza. Osim brodogradnje znatno se smanjio izvoz naftnih derivata – objašnjava Švaljek, dodajući da uvoz u prva dva mjeseca ove godine već pokazuje znakove oporavka.

Najveći rast vrijednosti uvoza zabilježen je u kemijskoj industriji i uvozu motornih vozila, a znatno se povećala i vrijednost uveznih naftnih derivata te proizvoda od gume i plastike. Najveći pad vrijednosti uvoza zabilježen je u uvozu sirove nafte, električne energije i ostalih prijevoznih sredstava (što uključuje i privremeni uvoz brodova radi remonta).

S obzirom na to da se potražnja, dakle i uvoz, počinje oporavljati, ključno je pitanje jesu li domaće tvrtke uspjele iskoristiti krizni trend i nametnuti se u vlastitom dvorištu. Mnogi su ekonomisti godinama upozoravali na to kako je supstitucija uvoza domaćim proizvodima čak važnija (jer već u kratkom roku može pokazati rezultate) od guranja izvoza. Da bismo izvozili dovoljno za pokriće svih svojih financijskih potreba, najprije treba osmisliti nove, konkurentne proizvode, što nikako nije izvedivo preko noći. Osvajanje domaćeg tržišta mnogo je djelotvornije. No sudeći prema tome da su naš upit odgovorile samo tri tvrtke, čini se da je tekuće preživljavanje poduzećima i dalje zadaća broj jedan. U Agrokoru kažu kako su sve kompanije tog koncerna u Hrvatskoj ili za držale tržišni položaj ili ga osnažile.

Poznato je da je teško braniti i obraniti najveći tržišni udio, a posebice povećati ga u ovim izazovnim vremenima. To je Agrokoru uspjelo u više segmenta poslovanja: vodi, majonezama, šunkama, suhomesnatim proizvodima, maloprodaj. U 2010. zabilježen je blag pad uvoza, od 0,6 posto, a prema najnovijim DZS-ovim podacima robni uvoz u prvom je tromjesečju zabilježio blag rast u odnosu na isto tromjesečje 2010. (+1,2 posto), pa zasad ne možemo tvrditi da vlada trend zamjene uvoznih proizvoda domaćima – procjenjuju u Agrokoru.

Iz Podravke, koja se nakon afere ‘Spice’ financijski posve dobro oporavljala, kratko su odgovorili da u strateškim kategorijama, u kojima su tržišni lider, nisu registrirali veće oscilacije u tržišnim udjelima.

Iz Nexe grupe poručuju da prema dostupnim pokazateljima uvoz cementa u Hrvatsku pada, no taj je trend različit prema zemljama uvoznicama u Hrvatsku. Naglašavaju kako je ukupno tržište mnogo više palo od uvoza (tržište cementa lani je u odnosu na 2008, palo 38 posto, a uvoz se smanjio samo 11 posto), tako da se domaćim proizvođačima prostor na tržištu nije povećao.

Našice cement je, ipak, zahvaljujući većim naporima u prodaji i općenitom padu uvoza cementa iskoristio taj pad povećanjem količina na domaćem tržištu u prvom ovogodišnjem tromjesečju, no uz primjetan pritisak na cijene. Zbog toga dodatni prostor tražimo i na svojim izvoznim tržištima, gdje nam je također rasla prodaja. Okolna tržišta još bilježe stagnaciju ili pad investicija i potrošnje, zato se može očekivati da će se pritisak iz tih zemalja i dalje povećavati, posebno niskim cijenama na povećanje uvoza cementa u Hrvatsku. U segmentu crijeva očekujemo porast uvoza jer je dio konkurencije preostao proizvoditi ili uopće nije proizvodio u Hrvatskoj – poručuju iz Nexea.

Da domaća poduzeća nisu uspjela previše iskoristiti pad uvoza i osvojiti koji komadić hrvatskog tržišta više, potvrđuju i podaci o padu proizvodnje. Švaljek kaže kako je proizvodnja u prva dva mjeseca ove godine četiri posto manja u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Na takva kretanja u preradivačkoj industriji strukturno je najviše utjecao pad proizvodnje prehrambenih i trajnih proizvoda za široku potrošnju.