• I dalje sam uvjerena da su reklame bezličnije nego prije

Devet novih pogona od početka godine ne ostavlja mjesta euforiji, pa će i najveće među tim investicijama teško dati vjetar u leđa izlasku iz krize. Možda lagan povjetarac.

Ili su se poduzetnici počeli manje bojati kraja svijeta u recesiji ili smo nakon toliko loših vijesti sad osjetljiviji na pozitivne pa nam jače zvone u ušima. Ili je samo izborna godina? Nekoliko primjera novootvorenih tvornica i nekoliko ozbiljnih najava bude optimizam da se stvari ipak razvijaju u pozitivnom smjeru pa puni elana počinjemo brojiti milijune kuna ili eura novih investicija i svako novo radno mjesto.

Iako je trend nedvojbeno pozitivan i ohrabruje u odnosu na prošlogodišnju sušu, nema mjesta euforiji jer su makroekonomski pokazatelji i dalje u crvenom, pa će i najveće među ovim investicijama teško dati vjetar u leđa izlasku iz krize. Možda lagan povjetarac. Neke od tih tvornica planirane su odavno, a mnogo je završilo u medijima jer ih je u izbornoj godini posjetila i otvorila premijerka ili koji ugledniji političar.

• Sve je stvar prezentacije. Pitanje je treba li premijerka otvoriti pogon koji će zaposlit 20 ljudi i bi li to radila da nije izborna godina. Gospodarstvo je živ organizam, svaki dan otvaraju se i gase tvrtke i pogoni. Međutim, u Hrvatskoj se, općenito, ništa nije promijenilo nabolje – kaže Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta i HUP-CRO industrije.

Nove tvornice i pogoni donose ključno – radna mjesta. Devet tvornica, koliko ih je počelo raditi od početka godine, zaposlilo je 460-ak ljudi. Hvala vrijedan potez jer, kao što bi teatralno rekla premijerka Jadranka Kosor, ‘otvaranje svakoga radnog mjesta zaslužuje duboko poštovanje’, no kap u moru onih koji su u recesiji ostali bez posla. Podijeli li se najgrubljom računicom vrijednost svih tih investicija (600-tinjak milijuna kuna) s brojem novozaposlenih, ispada da je u ovom slučaju jedno radno mjesto vrijedilo čak 1,3 milijuna kuna. Međutim, treba uzeti u obzir da je među novootvorenim tvornicama vrlo skupa proizvodnja lijekova u PharmaS-u, gdje je jedno radno mjesto stajalo dva milijuna kuna, ili suvremena i automatizirana proizvodnja autobusa (AutoZubak) i papira (Violeta i Tardi) s nešto manjim troškom, ali i dalje iznad milijun kuna.

S druge pak strane jedno novo radno mjesto u tekstilnom pogonu tvrtke Odjeće koji se prije nekoliko dana otvorio u Zagorskim Selima i u Elektinu pogonu za proizvodnju ormarića za električne uređaje stoje samo 62 tisuće kuna. Prosječno radno mjesto u preradivačkoj industriji, prema gruboj računici, kaže Ferdelji, stoji 150 tisuća kuna.

U svakom slučaju, premijerka je u posljednjih mjesec-dva zdušno otvarala male i velike pogone. Tako je otvoren nov pogon pakračke Elekte, tvrtke u pretežnom talijanskom vlasništvu koja je investicijom u pogon vrijedan 2,5 milijuna kuna zapošlila 33 ljudi. Zatim novosagrađeni pogon za pregradu i pakiranje morske ribe, povrća i njoka tvrtke ZMH Horvat iz Konjščine koja će uza dosadašnjih 70 radnika u novim pogonima zaposliti još 30-ak ljudi. Kosor nekako nije stigla u dva nova, nedavno otvorena tekstilna pogona – u Gornjoj Rijeci, u Koprivničko-križevačkoj županiji, otvorena je tvornica Alegra moda u kojoj je zaposleno 40-ak tekstilnih radnica (investicija je vrijedna 3,6 milijuna kuna), a tvrtka Odjeća otvorila je novu proizvodnu liniju rublja za specijalnu namjenu i široku potrošnju u pogonu Miljana u Zagorskim Selima. Proizvodnja je usmjerena na norveško tržište. Novootvoreni pogon vrijedan je 750 tisuća kuna i otvorit će 12 novih radnih mjesta.

No zato se nije moglo propustiti najveće i najzvučnije ovogodišnje otvorenje tvornice generičkih lijekova PharmaS u vlasništvu Luke Rajića. Investicija je vrijedna 300 milijuna kuna i zaposleno je 150 osoba, od kojih pola u Hrvatskoj, a drugi u regionalnim tvrtkama u Srbiji i BiH jer je Rajić odmah krenuo u regiju. Cilj je, kao što je tom prigodom rekao Rajić, proizvodnja visokokvalitetnih i povoljnih generičkih lijekova. U prvih pet godina planiraju prodati lijekova za 200 milijuna kuna.

Drugi je primjer financijski velike investicije otvorenje tvornice higijenskih proizvoda Violeta u Svetoj Heleni vrijedne 12 milijuna eura. U tvornici su zasad zaposlene 53 osobe, u iduće dvije godine broj zaposlenih trebao bi se udvostručiti, a za četiri godine trebalo bi se zaposlit 200-tinjak osoba. U prvoj fazi Violeta će u Sv. Heleni proizvoditi higijenske proizvode, zahodski papir i kuhanjske ručnike, s naglaskom na novi podbrend kuhinjskih ručnika Teta Violeta, a u planu su i nove investicije u proizvodnju dječjih pelena, higijenskih uložaka i vlažnih maramica. Vlasnik Petar Ćorluka očekuje da će se 50 posto proizvodnje plasirati i na tržišta Slovenije, Mađarske i Austrije te tako učvrstiti željeni položaj regionalnog lidera.

I proizvođač papirnate galanterije Tardi iz nove tvornice otvorene u veljači kreće na zapadnoeuropska tržišta. Pogon za proizvodnju papirnatih ručnika i zahodskog papira vrijedan je otprilike 2,5 milijuna eura. Investicija će Tardiju, poznatom i po prvom antirecesijskom zahodskom papiru, omogućiti utrošenje proizvodnje robnih marki za trgovačke lance i osvajanje novih izvoznih tržišta.

• Imamo nekoliko novih velikih ugovora s trgovačkim lancima. Tako smo strane proizvođače izbacili s polica, a intenzivno pregovaramo i sa svjetskim brendom o tome da postanemo njihovo regionalno središte za 10 zemalja – kaže suvlasnik i jedan od direktora Krunoslav Kišak.

Budući da je riječ o kapitalointenzivnoj i automatiziranoj proizvodnji, učinak zapošljavanja nije velik kao ni u spomenutim velikim investicijama jer će Tardi u novoj liniji zaposlit od 10 do 15 ljudi.

Za ulaganje u povećanje proizvodnje odlučili su se ohrabreni dobrim rezultatima. Novi se pogon financirao leasingom uz 20 posto vlastitog novca. Bude li proizvodnja i dalje rasla, Tardi planira otvoriti robotiziran pogon u Pisarovini vrijedan sedam milijuna eura.

Četvrti je važan primjer otvorenje tvornice i početak proizvodnje prvoga hrvatskog autobusa. Vlasnik AutoZubaka Pavo Zubak nedavno je najavio da planiraju proizvoditi između 300 i 400 autobusa na godinu, u što je dosad uloženo 160 milijuna kuna, iduće godine planira se još 60 milijuna, a 2013. dodatnih 100 milijuna kuna. Isto tako trebao bi rasti broj zaposlenih, i to sa sadašnjih 60, čiji bi se broj uskoro trebao popeti na 100, do krajnjih 350, čemu treba dodati i 300 kooperanata.

• Većinom je riječ o uspješnim tvrtkama u ekspanziji koje su prepoznale profitabilne niše poslovanja i očekuju solidan povrat na svoje investicije. Makroekonomski su pokazatelji, naravno, zbroj podataka iz cjelokupnoga gospodarstva, zato se ti primjeri ulaganja moraju usporediti i sa znatno manjim ulaganjima u odnosu na prijašnje godine nekih drugih tvrtki. U svakom slučaju, pozitivno je što ima takvih investicija. Svi bi trebali raditi na tome, posebno državna i lokalna uprava, da se de-birokratiziraju i olakšaju te da ih bude još više – kaže Ivica Krešić iz Deloittea, ističući da banke imaju višak likvidnosti i spremne su poduprijeti sve projekte koji imaju poslovni smisla i u kojima se može očekivati uredno izvršavanje kreditnih obveza.

Tko god bio premijer, zasigurno će posjetiti Plivin novi pogon, u ovom trenutku najveću investicijsku najavu. Naime, Pliva je ove godine ušla u nov investicijski ciklus koji u sljedećih tri do pet godina predviđa ulaganja od 120 milijuna dolara. Većina, gotovo 100 milijuna dolara, odnosi se na nov proizvodni pogon u Savskom Marofu, a 21 milijun dolara namijenjen je proširenju proizvodnih kapaciteta za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova i proizvodnje krema u Zagrebu.

• Naručena je oprema i u tijeku je projektiranje. Očekuje se da će se strojevi postaviti u drugoj polovini godine. Projekt gradnje novog pogona u Savskome Marofu teče u skladu s planom – u tijeku je izrada potrebne dokumentacije i nabavljanje svih potrebnih dozvola. Procjenjujemo da će radovi na gradnji nove tvornice početi do kraja godine – kažu u Plivi. Iako sad ne preciziraju koliko bi moglo biti novih radnih mjesta, kao što se dosad spominjalo, Pliva bi nakon velikih otpuštanja u okviru Teve u novim pogonima mogla zaposlit stotinjak ljudi.

Gradnja DIV-ove tvornice vijaka u Kninu u fazi je građevinskih radova. Zbog dugog pribavljanja svih dozvola pomaknuli se planirani rokovi završetka i propušten je dio planiranog tržišta te prodajnog volumena koji mu je bio namijenjen. Ulaženje u toj fazi vrijedno je 25 milijuna eura i pla-nira se zapošljavanje najmanje 350 novih radnika, pa je iznos prosječnog ulaganja po zravno novo-zaposlenom otprilike 72 tisuće eura, uz učinak indirektnog zapošljavanja u drugim tvrtkama.

• U investiciju smo se upustili sredinom 2008. nakon što smo doznali da Europska komisija planira uvođenje antidampinske carine na kinesku vijčanu robu u zemlje EU, što je nama kao rijetkom još aktivnom proizvođaču u Europi širom otvorilo vrata toga velikog tržišta – kaže član Uprave DIV-a Darko Pappo.

Završetak gradnje i početak proizvodnje predviđa se za proljeće 2012. Cjelokupna proizvodnja namijenjena je izvozu. Investiciju je DIV dosad financirao iz vlastitih sredstava, a u obradi ima kreditni zahtjev preko HBOR-a i HPB-a.

• Nažalost, mnoge komercijalne banke nisu uopće zainterese- rane za takve aranžmane, zato smo i u tom dijelu potrošili mnogo energije i vremena – kaže Pappo.

U manje investicije, ali vrlo važne za te tvrtke, upuštaju se Apipharma i Bernarda. Mala farmaceutska tvrtka koja se bavi proizvodnjom dodataka prehrani i kozmetike s posebnom namjenom upravo je u fazi gradnje nove tvornice u Našicama koja će udvostručiti proizvodnju. Investicija je vrijedna tri milijuna eura. Sva će se proizvodnja, kaže član Uprave Andrija Lalić, plasirati u izvoz, ponajprije na tržište Bliskog istoka i drugih istočnih zemalja poput Turske, Rumunjske, Bugarske itd.

Proizvođač madraca Bernarda upravo počinje graditi novu proizvodno-sklađišnu halu od 2.000 četvornih metara zbog potražnje na domaćem tržištu i posebno na stranim: – Ne drijemamo, stalno tražimo nova tržišta – kaže vlasnica Bernarda Cecelja. Vrijednost investicije premašuje pet milijuna kuna i zaposlit će 10-ak novih ljudi.

Među velikim su najavama koje su još na dugom štapu gradnja tvornice u suradnji Ikee i Tvina te kineske Fufeng grupe i Podravke. Viševiški Tvin, najveći hrvatski proizvođač namještaja, trebao je sa švedskom Ikeom još 2008. početi graditi tvornicu vrijednu 25 milijuna eura, no investicija je odgođena zbog krize iako se u Tvini nadaju da bi gradnja Ikeina centra u Hrvatskoj mogla ubrzati realizaciju te ideje.

Kineska investicija u tvornicu natrij-glutaminata u Koprivnici trebala bi, prema najavama, vrijediti 100-tinjak milijuna dolara. Međutim, priča je još u povojima, a već se pojavila zapreka u obliku poštovanja minimalnih ekoloških zahtjeva.

U svakom slučaju, takva ulaganja pomažu i izravno, novim zapošljavanjem i proizvodnjom, ali možda još više neizravno, kaže Krešić, širenjem optimizma kad je riječ o ekonomskoj budućnosti i povećanjem sigurnosti potrošača, što još više pridonosi rastu BDP-u. Uzmu li se na kraju u obzir nemilosrdne brojke, većina poduzetnika bilježi minus i na računu i u investicijama. Poduzetnici, kaže Bernard Jakelić iz HUP-a, uz pretpostavku hitnih promjena ulagačke klime, dijele Vladina očekivanja da bi investicije trebale znatno pridonijeti povećanju BDP-a.

• U povoljnom razvoju događaju ukupni privatni i javni investicijski projekti mogli bi povećati investicije: u 2011. već za tri posto, sljedeće godine, 2012., za 4,4 posto te 5,8 posto 2013. – kaže Jakelić, dodajući da recesija prisiljava poduzetnike na kreativno i inovativno razmišljanje.

Kad bi kreativno računali, uzevši u obzir prosječnu cijenu radnog mjesta od 150 tisuća kuna, dugovi brodogradilišta od 11,3 milijarde kuna koje je država sada preuzela na sebe mogla su otvoriti 75.333 nova radna mjesta u prerađivačkoj industriji.