Čite načine reagirali ne bi li unatoč toj činjenici održali potražnju za svojim proizvodima i uslugama. Neki su kratkoročno smanjili ulaganja u tradicionalne medije i rješenje potražili u cjenovno prihvatljivoj online komunikaciji, drugi su oskudnije oglašivačke budžete pokušali nadomjestiti pojačanim PR aktivnostima, ali baš svi klijenti danas svaku komunikacijsku kunu ulažu pažljivije i detaljno evaluiraju rezultate provedenih kampanja. U takvim uvjetima do izražaja dolaze stručnost i kreativnost komunikatora, ali i prijašnja ulaganja budući da tvrtke s jakim brendovima i neupitnim tržišnim pozicijama, lakše prolaze kroz krizu. Dugoročno gledano, nedostatni budžeti za oglašavanje neodrživi su jer izostanak komunikacije s tržištem neminovno vodi u gubitak tržišnih udjela i neprofitabilnost pa je realno očekivati skoro povećanje narudžbi. Hoće li se pritom na prijašnje pozicije vratiti i krizom umanjene cijene marketinških usluga sasvim je drugo pitanje.
Veliku promjenu nosi 2011. godina u tome što se u njoj potvrđuje trend znatnog rasta internetskog budžeta. Godinama je korištenje internetom u Hrvatskoj znatno rastlo, a marketinški budžeti to nisu pratili. U 2010. godini se već osjećao znatan rast budžeta, a trend je u 2011. nastavljen. Očito je kriza natjerala klijente da racionalnije ulože svoja sredstva, a internet se pokazao kao mediji koji ima veći povrat na investiciju. Rast interneta ne nadoknađuje pad u ostalim medijima, što samo pokazuje da je štednja i dalje na snazi.
