-
Često se kaže kako su šume jedno od naših najvećih prirodnih bogatstava. Kakvo je danas njihovo stanje? – Ako se u Hrvatskoj imamo čime ponositi, onda su to šume. Za to je, među ostalim, zaslužno to što je šume koje su u vlasništvu Republike Hrvatske država dala trgovačkom društvu Hrvatskim šumama na gospodarenje i upravljanje. U simbiozi sa znanosti, odnosno s Hrvatskim šumarskim institutom i Šumarskim fakultetom, Hrvatske šume funkcioniraju vrlo dobro. Stabilna su tvrtka i važan privredni subjekt u sklopu drvne industrije. Osim toga zadovoljavamo svoju najvažniju funkciju, onu zbog koje postojimo, da šumama gospodarimo na najbolji način. To potvrđuje i FSC-ov certifikat koji smo dobili 2002. da šumama gospodarimo prema svim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Dokaz je to da Hrvatske šume znaju što rade, da se brinu za šume u državnom vlasništvu. U međuvremenu su i privatne šume potpale pod brigu Hrvatskih šuma, sad su u sustavu našega trgovačkog društva, stoga vjerujem da možemo pomoći da i one funkcioniraju po istim načelima.
-
Jesu li Hrvatske šume spremne za ulazak u EU? – Ulazak u EU za nas, mogu biti malo i neskrman, ništa ne znači. Europa može doći k nama učiti kako se uzgajašu šume. Naime, 95 posto naših šuma prirodno je jer ih obnavljamo na prirodan način. Nijedna zapadnoeuropska zemlja nema takve šume. Ondje su svoje šume posjekli i ostavili kulture uzgojene ‘po špagi’, a naše su šume prirodne. Kada dođu k nama, stranci skidaju kapu hrvatskom šumarstvu što ih je uspjelo sačuvati.
-
Jesu li domaće šume spremne za jači razvoj drvne industrije? Naime, mnogi će na sve to reći da nemamo jaku drvnu industriju, da nismo jako iskorištavali i da zato imamo takve šume. – Koliko god ovisimo jedni o drugima, to su dvije odijeljene stvari. Kriza koja je zahvatila i drvnu industriju, a onda i nas, izbila je zato što se drvna industrija slabije tehnološki ekipirala. Međutim, to nije naš posao – nego gospodarenje i upravljanje šumama. Nusproizvod su drvo i drvna sirovina koju naša industrija upotrebljava. Bilo bi katastrofalno da se takvo bogatstvo koje Hrvatska ima ne iskorištava. Znam da ljudi često kažu da siječemo i odvozimo trupce u Italiju pa na kraju uvozimo namještaj. Dijelom se mogu složiti, ali to ne rade Hrvatske šume, to rade privatne tvrtke. Mi prodajemo svojoj drvnoj industriji, koja je danas pokazala slabosti. Kad je riječ o količinama, one su u ovom trenutku dovoljne za našu industriju.
Prvi smo krizu osjetili i prvi iz nje izašli
Što bi se dogodilo kad bi industrija povećala potražnju? – Znanost bi morala dogovoriti povećanje etata, odnosno godišnje sječive mase. Postoji ta mogućnost.
Što Hrvatske šume planiraju u sljedeću godinu-dvije? – Prije svega, počeli smo s restrukturiranjem. Napravljene su sve predradnje, ali izbila je kriza i mi smo je prvi osjetili. Drago mi je što sad jasno i glasno mogu reći da smo i prvi izašli iz nje. Situacija u Hrvatskim šumama sad je dobra, vraćamo se na stare pozicije. S restrukturiranjem smo morali malo stati, ali već smo počeli pomalo odvajati neke djelatnosti izvan sustava šuma. Napravili smo međukorak i nekoliko radnih jedinica, npr. ugostiteljstvo i turizam, oteretili ih troškova i pustili ljude da rade, što je korak prema tvrtki kćeri. To smo napravili i sa svojom mehanizacijom koju smo također odvojili da bismo vidjeli kako bi dijelovi mogli funkcionirati u drugim uvjetima. Pokazatelji su jako dobri.
Rekli ste da ste izašli iz krize. Dakle, najgore je sigurno iza vas i slijedi rast. – Postigli smo to izlaskom drvne industrije iz krize i povećanjem kontrole troškova u Hrvatskim šumama. Naravno, izlazak industrije iz krize dijelom je naša zasluga. Napravili smo velik paket mjera pomoći koji se sastojao od popusta, produljenja rokova plaćanja, predujmov, reprograma… Te smo mjere počeli provoditi još 2008. jer smo znali što će se dogoditi. Ukupno smo reprogramirali gotovo 200 milijuna kuna duga drvne industrije. To je vrlo važno jer ključevi su drvne industrije, koja ima osam tisuća radnih mjesta, u Hrvatskim šumama. Da nismo mogli, ti bi ljudi ostali bez posla.
