Rang-lista stotinu agencija prema ukupnim prihodima koje su prijavile u svojim financijskim izvješćima tradicionalno izaziva reakcije. Ni na marketinškoj sceni nema sistematizacije, odnosno razvrstavanja djelatnosti koje bi bilo u skladu s promjenama koje su se dogodile na tržištu. Tako se tvrtke koje se bave marketingom, a koji još kao pojam nije dobio općeprihvaćenu definiciju, može pronaći pod nizom različitih NKD-ova. Nacionalna klasifikacija tako podosta komplicira dubinsko zahvaćanje svih sudionika marketinške scene jer, primjerice, poduzeća koja se bave digitalnim marketingom posluju pod NKD-om informatičkih tvrtki, a ima i agencija registriranih za bavljenje proizvodnjom filmova, videofilma i televizijskog programa.
No s pomoću Financijske agencije u ovogodišnjem prilogu Lidera Agencijom bilu objavljujemo rang-listu stotinu hrvatskih oglasnih agencija, a prema financijskim izvješćima koja su prošle godine predale Fini. Tako su tvrtke rangirane prema ukupnom prihodu u 2010. g., ali ovaj put bez razvrstavanja prema tome bave li se isključivo kreativnom ili zakupom medija ili su pak ‘full service’ agencije s obzirom na to da je kriza mnoge sudionike tržišta ‘natjerala’ da prošire svoju djelatnost i mnogo je više prilagodbe potrebama klijenata. Uz listu stotinu agencija prema ukupnom prihodu Lider objavljuje i agencijske grupe rangirane prema konsolidiranom prihodu grupacije, odnosno zbroju ukupnih prihoda svih članica grupe.
Cijena financiranja ovisi, među ostalim, o kamatnim stopama na financijskom tržištu, a pri financiranju u inozemstvu i o premiji rizika hrvatskog tržišta istaknutog u cijeni osiguranja, također i CDS-u (engl. credit default swap), objašnjava glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević. Zbog obilja likvidnosti na svjetskom tržištu cijena CDS-a za hrvatski se rizik u 2011. smanjuje, ali samo za kraće rokove dospjeća. Zbog produljene recesije hrvatskoga gospodarstva i izostanka fiskalne konsolidacije cijena CDS-a i dalje je visoka.
To znači da će banke moći smanjivati kamatne stope na kratkoročne devizne i kredite s valutnom klauzulom, ali ne i za dugoročne kredite, kaže Starčević. Drugi su čimbenik u formiranju cijene financiranja tržišne kamatne stope. Za financiranje u stranim valutama tržišne kamate počinju rasti jer monetarne vlasti povećanjem temeljne kamatne stope nastoje kontrolirati inflaciju. To znači da će se povisiti i cijena financiranja banaka, zbog čega će, procjenjuje, prema kraju godine ojačati pritisci na rast kamata. No u kreditiranju u kunama višak likvidnosti forsira banke na plasman tog viška prema nižim kamatama kako bi se izbjegnulo držanje sredstava bez prinosa, objašnjava Starčević.
Udruga traži da država osigura znatno više novca preko HBOR-a – poručuje Lovrić. Kako cijelu stvar objašnjavaju u bankama? Suzdržano i pitjisko uglavnom upućuju na HBOR-ove projekte. U HPB-u kažu kako je ključ prema kojemu se donose odluke o rokovima otplate kredita ročna struktura izvora. Ako banke nemaju dovoljno dugoročnih izvora, teško će odobravati kredite na dulje rokove.
Banka odobrava dugoročne kredite i iz vlastitih sredstava i u suradnji s HBOR-om, no ove godine još prevladavaju kratkoročni krediti za likvidnost, ali istodobno rastu dugoročni krediti za restrukturiranje, trajna obrtna sredstva i investicije u infrastrukturne projekte.
No trenutačno stanje na tržištu, na kojemu su banke likvidne, a smanjuje se broj kvalitetnih klijenata i poduzetničkih inicijativa, zakon ponude i potražnje rezultira utakmicom među bankama za pridobivanje kvalitetnih klijenata. Logična je posljedica smanjenja kamata – objašnjavaju u toj domaćoj banci.