Home / Poslovna scena / Zemljišne knjige

Zemljišne knjige

Unatoč plombi raspolaganje nekretninom nije ničim ograničeno do sudskog rješenja žalbe. Upis u zemljišnu knjigu prethodi dostavi rješenja o upisu. Dok je takvo rješenje na snazi, sve dok eventualno viši sud ne odluči odluku o upisu, upisana osoba može se ponašati kao vlasnik.

S vima su ‘puna usta’ potpore poduzetništvu, olakšanju ulaganja i sl. Međutim, u praksi to baš i ne ide tako i često su na putu svakom ulaganju teške, katkad i nepremostive zapreke. Ako je zapreka takva da je rješenje velik novčani iznos, može se razumjeti zašto se problem ne rješava, iako bi se promjenom propisa i na tom planu mnogo toga moglo olakšati. Primjerice, zašto bi se za neku malu promjenu plana na jednom malom dijelu neke županije morala provoditi ista procedura kao da se mijenja ukupan plan? Može se razumjeti i ako za omogućavanje nekog ulaganja treba mijenjati znatan dio zakonodavnog okvira, kao što je bilo potrebno za dopuštenje privatnih ulaganja u prostor luka za putnički promet u Kaštelima. Taj je posao od nekoliko desetaka milijuna eura propao, kako je javnosti priopćio kaštelanski gradonačelnik Joško Berket, upravo iz tih razloga.

Međutim, ako nastane blokada zbog pogrešne primjene propisa koji nije nov, nego je star više od deset godina, ako je takva blokada rezultat nesnalaženja nekog službenika koji očito ne shvaća koliko svaki dan zakašnjenja jedne proširene investicije stoji samo u kamatama i izmakloj dobiti – za razumijevanje nema mjesta.

Jedan domaći poduzetnik, naime, već dulje ulaže sav svoj potencijal u izgradnju obiteljskog hotela kao biznisa koji možda nema brz obrt kapitala, ali zato jamči dugoročno zapošljavanje cijele obitelji koja želi raditi i živjeti od svojeg rada. Prošao je klasičnu kalvariju boreći se sa svim problemima urbanizma, pronašao je banku koja želi projekt financirati, a zapreka je bio zemljišnoknjižni službenik. Naime, banka je u skladu sa svojom uobičajenom poslovnom praksom zatražila upis hipoteke kao dodatnog sredstva osiguranja, što je investitor, naravno, vjerujući potpuno u svoj projekt, prihvatio. Međutim, pokazalo se da se na inače urednom vlasničkom listu ovog poduzetnika pronašla tzv. plomba, dakle oznaka da je na rješenje o uknjižbu uložena žalba. Prema mišljenju službenika u zemljišnoknjižnom uredu takva plomba sprečava uknjižbu hipoteke banke, pri čemu za sud, naravno, nije bitno to što će zbog takvog stajališta možda propasti godine truda i veliko ulaganje.

Naravno da se zakon (dok je na snazi) mora poštovati i da ga nije moguće tumačiti na jednak način ako je ulaganje veliko u odnosu na neki drugi slučaj u kojemu nema ulaganja ili je ono malo. Međutim, problem je u tome što se ovdje radi o pogrešnom tumačenju pravne norme, o nečemu što se ubraja u abecedu zemljišnoknjižnog prava. Radi se o tome da te tzv. plombe služe kako bi upozorile sve da se nešto događa, da netko nešto osporava i da žalbeni postupak traje. Ako je žalbeni postupak u tijeku, postoji mogućnost da se u tom postupku donese odluka da je provedeni upis nezakonit i da se stanjje treba vratiti ‘na početak’, a u tom slučaju i hipoteke koje je brisani subjekt omogućio moraju biti brisane. Prema Zakonu o zemljišnim knjigama (čl. 124.) žalba na rješenje o upisu ne odgađa provedbu upisa, dakle žalba nema suspenzivni karakter. Upis u zemljišnu knjigu prethodi dostavi rješenja o upisu i dok je takvo rješenje na snazi (a to će biti sve dok eventualno viši sud ne donese odluku kojom ukida odluku o upisu), upisana osoba može se ponašati u skladu s tim upisom, u ovom našem slučaju dakle kao vlasnik. Prije negoli dođe do žalbe, ali i nakon same žalbe raspolaganje nije ničim ograničeno.

Treba voditi računa o tome da nakon ulaganja žalbe i stavljanja tzv. plombe onaj tko stječe vlasništvo ima opterećenje te plombe u smislu da ne može tvrditi da za žalbu nije znao. Posljedično, uključivanje odluke o upisu znači i da se brišu svi daljnji upisi koje je odobrio ili omogućio onaj čiji je upis ukinut. Međutim, treba upozoriti na jednu nelošćnost kojoj za sada nema lijeka. Ako netko raspolaže svojim pravima prije nego što dođe žalba (prema tome i prije plombe), stjecatelj nije opterećen znanjem da je nešto sporno. Bilo bi logično da u tom razdoblju postoji plomba da se čeka početak žalbenog roka ili da je u tijeku sam žalbeni rok. Treba se nadati da će se takve promjene zakona vrlo brzo i dogoditi.

Na kraju treba se pitati bi li onaj tko je oštećen zbog toga što je zemljišnoknjižni službenik pogrešno primijenjivao zakon mogao tražiti i dobiti naknadu što zbog takvog postupka. Prema sadašnjem stanju to je teško očekivati jer se taj službenik uvijek može braniti da je to njegovo (njezino) viđenje zakona, a ako netko nije zadovoljan, zato postoji pravo na pravni lijev. Prema našem mišljenju bilo bi mnogo bolje da za one pogreške koje su uzrokovale veliku štetu ili su u potpunoj suprotnosti s dotadašnjim tumačenjem jedne te iste pravne norme treba odgovarati zbog nezakonitog rada.