Klima Leipziga slična je onoj sjeverozapadne Hrvatske, osim što ima više oblačnog vremena, ali zato nema, nama dobro poznatih, ljetnih sparina. Kroz grad teče rijeka Bijeli Elster, industrija je smještena uz rubne dijelove, a južno od grada je prostor s brojnim jezerima nazvan Leipziger Land.
Upravo nam je taj mladi hrvatski znanstvenik otkrio kako je infrastruktura Leipziga u posljednjih 20 godina dostigla razinu zapadnih njemačkih pokrajina. Što se tiče organiziranosti administracije i birokracije, mi bi u Hrvatskoj, kaže Maričić, bili presretni da kod nas to tako funkcionira. U Leipzigu mu se sviđa sve, grad je prekrasan i čist. Polovina grada prekrivena je parkovima, a klima je slična onoj sjeverozapadne Hrvatske, osim što ima više oblačnog vremena, ali zato nema, nama dobro poznatih, ljetnih sparina. Kroz grad teče rijeka Bijeli Elster, a južno je prostor s brojnim jezerima nazvan Leipziger Land. Maričić uživa u bogatom kulturnom životu grada, probao je i lokalna piva koja su vrlo cijenjena i sva su izvrsna.
U projektu istraživanja genoma neandertalca, koji je trajao četiri godine i u kojem je sudjelovalo 56 autora iz 22 institucije diljem svijeta, Maričić se, kaže, našao posve slučajno. U Institut Maxa Plancka došao je nedugo nakon što je diplomirao na zagrebačkom PMF-u jer mu je bilo ponuđeno sudjelovanje u projektu, što, naravno, nije odbio. To znači biti na pravome mjestu u pravo vrijeme. Inače, Institut Maxa Plancka za evolucijsku antropologiju samo je jedan od tri instituta koje je osnovalo Društvo Max Planck (nazvano prema ocu kvantne teorije), a riječ je o nevladinoj i neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u Münchenu. Osnovan 1997., to je prvi antropološki institut u Njemačkoj nakon Drugoga svjetskog rata! Trebalo je više od 50 godina da Nijemci osnuju antropološki institut, i to zbog uloge njemačkih antropologa u njegovom rasnom teorije o nadmoćnosti arijevske rase, u ime koje je Hitler počinio sva zlodjela. Društvo Maxa Plancka osnovalo je 80 instituta diljem Njemačke, a prije nego što otvori neki institut, dobro istraži što nedostaje njemačkoj znanosti i što je aktualno u svjetskoj znanosti. Kada odluči osnovati novi institut, društvo na njegovo čelo dovodi najuglednije svjetske znanstvenike. Tako se dogodilo i s Institutom Maxa Plancka za evolucijsku antropologiju u Leipzigu. On ima pet direktora, vrhunskih znanstvenika, od kojih svaki vodi jednu granu istraživanja. Ostala dva instituta u Leipzigu bave se primijenjenom matematikom te psihologijom i lingvistikom. Na Institutu za evolucijsku antropologiju zaposlen je 450-ak ljudi, a velik je i protok studenata i doktoranata. Većina ih napravi projekt-dva i odu dalje, a tako planira i Maričić. Uskoro namjerava doktorirati na lepziškom sveučilištu na temu genom neandertalca i gen za jezik, nakon čega se ne namjerava vratiti u Hrvatsku. Barem ne na ovom stupnju karijere. Sljedeća njegova postaja je Berlin. Zgodno je znati kako je lepziško sveučilište pohadala i aktualna njemačka kancelarka Angela Merkel, ali i veliki njemački književnik i mislilac Johann Wolfgang von Goethe te njemački filozof Friedrich Nietzsche. Turisti Leipzig obilaze i zbog odavanja počasti slavnom skladatelju i orguljašu Johannu Sebastianu Bachu koji je život završio kao kantor u luteranskoj Crkvi sv. Tome i gradski glazbeni direktor. U Leipzigu je i pokopan.
Iako je znanstveno razumijevanje svijeta sve bolje, znanstvenici još nemaju odgovor o nastanku života na Zemlji. S druge strane, Katolička crkva nema ništa protiv Darwinove teorije evolucije ističući kako nema razloga zašto Bog nije mogao iskorištiti evolucijske procese u stvaranju ljudske vrste. Naime, biblijski prikaz prema kojem je Bog stvorio Zemlju za šest dana doživljavaju kao alegoriju o načinu na koji je Bog stvorio svijet. Zato nas je na kraju priče zanimalo što o stvaranju svijeta i života na njemu misli naš mladi znanstvenik. Je li život nastao slučajno ili iza tog misterija ipak stoji veliki kreator, Stvoritelj, odnosno Bog? Maričić nam je diplomatski odgovorio kako smatra da se i bez Boga može objasniti nastanak života na Zemlji (o svemiru nismo razgovarali). Bit će zanimljivo postaviti mu isto pitanje kada bude imao 20-ak godina više.
Koliko je HOK zainteresiran za spašavanje Obrtničke banke? Hrvatska obrtnička komora nije bila u vlasničkoj strukturi i nije imala prilike upravljati tom bankom. Komora je položila novac u vidu depozita u Obrtničku banku i dogovorila da obrtnici dobivaju povoljnije plasmane, a sve zbog velikih razlika između kamate koju smo mi dobivali na deponirana sredstva, u odnosu na kamate na razini HNB-a. Banka je u fazi likvidacije, likvidatori su napravili bilancu. Ustanovljeno je 17 milijuna kuna minusa i pokrenuta je inicijativa da se pokuša sve učiniti kako se ne bi otišlo u stečaj. Smatramo da je manje zlo ostati bez tri milijuna nego bez 6,7 milijuna kuna, koliko je obrtničkog novca u njoj bilo deponirano. Stoga smo uputili inicijativu prema DAB-u da nam se dopusti pokrenuti pregovore sa svim većim deponentima kako bismo banku doveli do nule. U tom bi je slučaju možda i netko kupio. No, netko je protumačio da su to političke igre pa se tražilo mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Ali i to je pitanje riješeno, natječaj je zaključen i sada čekamo rezultate i najbolju ponudu za preuzimanje Obrtničke štedne banke.
