Home / Biznis i politika / Bogata bje/anCevinama

Bogata bje/anCevinama

U Cemexu, nisu kaštelanskim gradskim vijećnicima dovoljan argument da opasnosti od tog posla neće biti. Vijećnici uvijek znaju bolje od stručnjaka. Pa ako i imaju krivo, u njihovim je rukama mogućnost da glasovanjem dokažu da imaju pravo. I tako je projekt spaljivanja drvnog otpada u Cemexu odlukom kaštelanskih vijećnika odbačen. Predsjednik Uprave Cemexa Trpimir Renić sada se može nadati da će Ministarstvo zaštite okoliša ipak više uvažiti riječ stručnjaka koji u studiji tvrde da se radilo o poslu neopasnom za zdravlje građana nego argumente vijećnika koji smatraju da to što tvrde stručnjaci ništa ne vrijedi.

Godinama je redakcija Lidera pokušavala na sve načine doći do bilo kakvog dokumenta o poslovanju Hrvatskog fonda za privatizaciju, no tek smo sada shvatili zašto nam to nije uspjelo. Bilo je potrebno da se Fond ugasi kako bi se njegovo poslovanje, i to samo površinski, smjelo objaviti. Izvještaj o poslovanju HFP-a za Sabor je priredio njegov posljednji predsjednik NO-a Goran Marić. No čak ni sada javnost neće doznati što se sve u Fondu ‘kemijalo’ u 13 godina njegova postojanja jer se Marićev izvješće odnosi samo na 2010. i samo sumira da se praksa kreditiranja posrtnih tvrtki pokazala ekonomski neopravdanom. Analiza jednog po jednog ekonomski neopravdanog kredita pokopana je zajedno s Fondom.

Ako će išta pomoći Varteksu da se ukrca u Vladin model C, bit će to premijerkina ‘slabost’ prema potrebitima i nemoćnima. U slučaju Varteksa to su zaposlenice, od kojih 85 posto čine žene srednje dobi koje će teško naći drugo zaposlenje. Čini se da je upravo ta formulacija, koju je premijerk prenio varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, bila presudna da se pokušaj državnog spašavanja Varteksa pomakne s mrtve točke. Naravno da to još ne znači da će se dogovor prema kojem bi država na ime potraživanja (77 milijuna kuna) postala suvlasnicom Varteksa finalizirati, a ako se to i dogodi, to još neće biti dovoljno za spas varaždinskog tekstilca.

Uz golemu pomoć mađarske vlade i blagoslov MMF-a Mol se uspio otarasi još jednoga neželjenog suvlasnika, ruskog Surgutneftgaza, od kojega će Mađari otkupiti 21,2 posto Molovih dionica. Svojedobno su Mađari na sličan način osujetili i pokušaj austrijskog OMV-a da ovlada Molom. Izbacivanje ruske kompanije, za koju se vjeruje da je njezin stvarni vlasnik Vladimir Putin, iz Molove vlasničke strukture Mađarsku će stajati 1,9 milijardi eura, a taj će novac doći iz MMF-ova paketa pomoći Mađarskoj iz 2008. Ta transakcija neće imati nikakva utjecaja na Inino poslovanje iako bi bilo više nego poželjno da iz nje i hrvatska Vlada izvuče kakav poučak o tome kako se stvarno štite nacionalni interesi.