Voravaju raznim socijalnim skupinama. Stvar je u tome, zaključila je, što u reformama nema povratka natrag, nego treba što većim intenzitetom ići naprijed.
Kako izaći iz krize, bilo je pitanje za Željka Lovrinčevića iz Ekonomskog instituta u Zagrebu i savjetnika premijerke Jadranke Kosor. Naime, taj poznati ekonomski analitičar prije dvije godine rekao je da Hrvatska ima samo šest mjeseci za reforme. Logično je da ga je nekadašnji Sanaderov ekonomski strateg Babić pitao imamo li uopće više izgleda s obzirom na to da je tih šest mjeseci odavno prošlo. Lovrinčević je odgovorio da je Hrvatska vršcima pristupila posljednji vlak za EU, no ekonomija ima problema s konkurentnošću i teško pronalazimo put za izvoz. Podsjetio je na to da su ekonomije koje su izašle iz krize to uspjele rastom izvoza. U posljednjem desetljeću Hrvatska je, međutim, izgradila sustav koji se temeljio na javnoj potrošnji i danas je to vrlo teško promijeniti. Posljedica je pad potražnje, domaće aktivnosti i zaposlenosti. Ključni ljudi u politici taj su sustav sve vrijeme podupirali. Sadašnja Vlada, rekao je, mnogo je napravila, ali problem je toliko dubok da se rješenje ne može naći preko noći.
- Ili će se morati smanjivati javna potrošnja ili ćemo morati mijenjati tečajnu politiku da bismo poduprli privatni sektor, odnosno izvoz – rekao je Lovrinčević.
Boris Cota, vanjski član Savjeta Hrvatske narodne banke i savjetnik predsjednika Ive Josipovića, izrazio je sumnju u mogućnost promjene tečajne politike, ali i u tvrdnje potpredsjednika Vlade Miloševića da će nakon ulaska u EU hrvatsko gospodarstvo biti konkurentnije. Pokazalo se da u krizi članice EU koje imaju zajedničku valutu stvaraju sve veću neravnotežu, što znači da pojedina tržišta, čak i ona koja su dulje u EU, još nisu potpuno spremna za konkurentnost i investicije. Hrvatska ima velik vanjski dug i nekonkurentno gospodarstvo, zato je pitanje koliko su opravdane optimistične izjave dijela javnosti u Hrvatskoj. O tome se razvila življa rasprava između Cote i Miloševića u kojoj je potpredsjednik Vlade branio svoje stajalište da će se nakon ulaska u EU poboljšati investicijska klima u Hrvatskoj, pa tako i konkurentnost. Međutim, Cota je podsjetio na to da su nove članice EU povećale svoju razmjenu samo 10-ak posto. Pitanje je strukture radne snage, rekao je, ili, bolje reći, odnosa između radne snage i primijenjene tehnologije jer je radna snaga, primjerice u Grčkoj, preskupa, a u Njemačkoj povoljna. Budući da Hrvatska više sliči Grčkoj negoli Njemačkoj, ulazak u EU ne znači razvoj u kratkom roku. Prije nas očekuje razdoblje niskih stopa rasta i velike nezaposlenosti ako se sami ne počnemo mijenjati.
