Kad iscrpljivanje cijenama postane naporno, domišljati poduzetnici često pomisle kako bi bilo zgodno da sa svojim ljutim neprijateljem na tržištu sjednu za stol kao ljudi i dogovore se. Možda i neće imati toliki profit, ali s nešto manjim živjet će u miru. Zvuči, zapravo, kao savršeno rješenje. Osim što se zove kartel i kažnjava je, a i Europska unija na takve je dogovore posebno alergična.
U Hrvatskoj poduzetnici u mnogo slučajeva i dalje nisu svjesni što je u tome loše. Tako su, primjerice, autoškole iz Rijeke samostalno odredile cijene za taj grad. Kartel je po definiciji sporazum poduzetnika koji su konkurenti na tržištu. Takav sporazum između poduzetnika koji posluju na istoj razni proizvodnji ili distribuciji (zove se stoga i zabranjenim horizontalnim sporazumom) može biti, kažu u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, formalan (primjerice ugovor), ali i tajni dogovor, jedna ugovorena odredba ili zajedničko postupanje čija je svrha isključivanje tržišnog natjecanja među sudionicima takva sporazuma da povećanjem cijena dodatno profitiraju.
Članovi kartela ponašaju se kao udruga, a najčešće se dogovaraju o cijenama, dijele tržišta ili si dodjeljuju kupce ili lokacije na kojima će prodavati proizvode ili usluge, dogovaraju popuste, definiraju opseg proizvodnje i čitavu djelatnost kojom se bave, svoje ponašanje i uvjete koje će postaviti u postupcima javne nabave, dijele profit, zatvaraju tržište za nove konkurente ili kombiniraju sve to.
Pravo tržišnog natjecanja smatra ih izvorom najvećih i dalekosežnih posljedica za potrošače, tržišno natjecanje i ekonomiju u cijelini, zabranjuje ih i za njihove sudionike predviđa najstrože novčane kazne. U pravilu je to 10 posto prihoda od djelatnosti koja se kartelizira, a u novom prijedlogu Kaznenog zakona najavljivaju se i zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina.
