Najtrendi boja u koju se može obojiti baš svaki biznis

U zemljama EU pokazalo se da su tvrtke s izrazito ‘zelenom’ filozofijom otpornije na udar krize. Biti ‘zelen’ znači biti štedljiv – a to povećava profit.

Doista, više nema djelatnosti koja uz malo promišljanja, reorganizacije i ulaganja, koje se ubrzo može pokazati kao smanjenje troška, ne može postati ‘eko’ i tako privući klijente te steći ugled tvrtke koja participira u društvenoj odgovornosti i aktivno sudjeluje u općem boljštvu. Ako je do prije desetak godina inzistiranje na prefiksima ‘zelen’, ‘eko’, odnosno općenito ‘bio’, bilo pitanje pomodnosti ili ekscentričnosti vlasnika, danas je društveno odgovorno ponašanje, čak i u Hrvatskoj, postalo referencija prema kojoj klijenti, kupci i korisnici razvrstavaju i odabiru ponuđače robe ili usluga.

Riječ je o nezaustavljivu trendu koji nesmiljeno mijenja načela proizvodnje, marketinga, psihologiju kupaca i svijest građana diljem svijeta i već se godinama ne odnosi samo na neprskane jabuke i povrće iz bakina vrtova. ‘Eko’ se danas odnosi na pristup radu, proizvodnji i životu u zajednici koji vodi računa o posljedicama našeg djelovanja, očuvanju prirode i pitanje kakvu budućnost ostavljamo potomcima.

Zanimljivo je da se u zemljama EU pokazalo da su tvrtke s izrazito ‘zelenom’ filozofijom otpornije na udar krize, što se tumači time da promjena pristupa i određenje svoje društvene zajednice kao jedno od najvažnijih tvrtkinih ciljeva postavlja dugoročne ciljeve i smanjuje predatorsku korporativnu glad koja je, primjerice, nakon katastrofe u Meksiku zaljevu trajno uništila ugled diva poput British Petroleuma koji se kitio mnogim svojim tzv. ekozalaganjima, rješenjima i procesima.

Naravno, Hrvatska je osiromašena zemlja koja ne može potpuno, u svim dijelovima proizvodnje, ravno pravno pratiti svjetske trendove i proizvesti cjenovno i kvalitativno prihvatljive proizvode kao što to može npr. belgijski Ecover, tvrtka koja proizvodi ekološka sredstva za čišćenje i koja je zbog dosljedne provedbe načela u svim dijelovima procesa ondje najpoželjniji poslodavac. Primjerice, njezin zeleni krov, prekriven tankim slojem zemlje i s posađenim sukulentima koji zimi i ljeti osigurava optimalnu klimu u pogonu, zbog čega nema potrebe za grijanjem ili hlađenjem, mogao bi biti jedan od načina prelaska na ‘zeleno’, izvediv i ako govorimo o manje bogatim tvrtkama. Ecover, naime, zbog tog krova mnogo štedi na grijanju: ljeti temperatura u pogonu nikad ne prelazi 25 Celzijevih stupnjeva, a zimi se samo rijetko spusti do sedam stupnjeva (tek kad je vani temperatura dulje ispod minusa).

Međutim, treba imati na umu da su današnji kupci već dovoljno osviješteni da im ne možete samo tako ponuditi gotov ‘ekoproizvod’ nastao u potpuno neekološkom procesu. Oni, naime, zahtijevaju da proizvodnja bude prilagođena proklamiranoj ekokonceptu. Iako će najzagriženiji protivnici promjena cinično primijetiti da je ‘furanje na eko’ skupo pomodarstvo, mnogi primjeri pokazuju da ekološki, možda je bolje reći odgovoran, pristup poslovanju na kraju osigurava profit.

Zvonko Magić, direktor Energy Plusa, tvrtke koja proizvodi i projektira sustav za obnovljive izvore energije i njihovo inteligentno iskorištavanje, u što se ubraja i LED-rasvjeta iz vlastite proizvodnje, već je prije više desetaka godina u svojim prijašnjim tvrtkama počeo uvoditi neke elemente organizacije koji se danas podrazumijevaju kao društveno odgovorni. Za njega je to pitanje racionalnog ponašanja.

Etički principi u proizvodnji u skladu su sa zakonima kvantne fizike koji jednostavno pokazuju da je dobro ono što je dobro. Kvalitetni odnosi s ljudima, njihovo rasterećeno veselje pri dolasku na posao, povjerenje i bezuvjetnost u odnosima zapravo znače minimalan ulog energije za maksimalan učinak.

Energy Plus već ima fotonaponske čelije za opskrbu vlastitom električnom energijom, a uskoro će instalirati sustav grijanja na alternativna goriva – pelete ili sječku. Naravno, čim prototip njihova proizvoda, a riječ je o linearnim rasvjetnim sustavima High Bay, bude testiran i spreman za tržište, i sami će rasvijetliti svoje urede i pogon tim lampama. Riječ je o unutarnjim i vanjskim rasvjetnim tijelima koja za 80 posto štede energiju i smanjuju emisiju CO2. Naime, ušteda energije i smanjenje emisije CO2 kompatibilni su jer se CO2 štedi već u proizvodnji izvora energije koji ga poput LED-a ne proizvode te zatim u uporabi, kad se znatno smanji potrošnja energije. Sustav s kojim uskoro izlaze imat će potpuno primijenjene sve prednosti ICT tehnologije. Svako rasvjetno tijelo bit će adresabilno i daljinski upravljivo; senzori će prepoznati razinu osvjetljenosti i tomu prilagodavati intenzitet.

I GP Krk, krčka građevinska tvrtka, ponajviše je zbog sebe promijenio poslovanje. Na kraju je profitirao u svim segmentima: u efikasnosti i profitu, zadovoljstvu radnika, ali i cijele otočne zajednice. Riječ je o tvrtki koja je uspješno provela radničko dioničarstvo, dobila certifikat za upravljanje kvalitetom ISO 9001, ima suvremene tehnološke procese. Sad želi ići korak dalje – napraviti projekt solarnih elektrana.

Problem je što njime želi osigurati dio električne energije za cijeli otok Krk, a kod nas je dopuštena instalirana snaga od samo jednog megavata (dovoljno za dvadesetak stanova). No bez obzira na bitku s domaćim zakonima i zakonodavcima koju vode svi koji se zauzimaju za solarni panele i bore se za više od 60 dozvola za postavljanje, zanimljiva su iskustva koja je s nama podijelio Željko Velnić, zamjenik direktora.

Mi kao graditelji možemo vrlo negativno uticati na okoliš, ponajviše neodlaganjem svojega krupnog i sitnog otpada. Čim smo uveli standarde i počeli sređivati svoje dvorište, utjecali smo na okoliš, ali i uočili velike uštede. Dok sve ne sredite, naime, nitko ne može evidentirati troškove tog nereda, izgubljenih dijelova, pogrešno isporučene robe, materijala ili slično. A motivi su nam osim boljša tvrtka svakako povećanje konkurentnosti na tržištu EU, ali i briga za otok na kojem većina nas živi – kaže Velnić.

Dakle, nije važno samo da vaš krajnji proizvod bude ‘eko’, to mogu biti i vaš proizvodni proces i pristup radnom okružju i zapošlenicima. Zasad, istina, to još zahtijeva dodatna ulaganja, pa je preporučljivo početi s promjenom vlastitih ciljeva i vizije jer će tako malo sporiji povrat investicije i stvaranje profita biti prihvatljivo i očekivano.

Treba pri tome stalno imati na umu da uskoro ulazimo na razmaženo i vrlo osviješteno tržište EU koje zahtijeva visoke ekostandarde i socijalnu svijest. Na njemu se za 20 godina, predviđaju stručnjaci, potrošačima više neće moći nudit ništa što ne udovoljava visokim ekološkim i društvenim standardima. Zato se postupno mogu uvoditi neki elementi.