Rusko-britanski fizičar Konstantin Sergejević Novoselov (36) možda nije oduzeo titulu najmladeg laureata u povijesti Nobelove nagrade australsko-britanskom fizičaru Lawrenceu Bragg (25), ali postigao je svojevrsni rekord; onaj za najmlađe otkriće. Novoselov i njegov kolega Andre Geim 2004. godine izdvojili su grafen, dvodimenzionalnu ugljikovu strukturu veličine atoma, iz dijela grafitna i od tada postali vrlo vruća tema. Dvojica su znanstvenika potkraj prošle godine primili i prestižnu Nobelovu nagradu za fiziku za revolucionarne eksperimente na grafenu. Jedan od najsvestranijih materijala koji mnogo obećava, interesantan i fizičarima i inženjerima elektrotehnike, ima iznimne fizičke karakteristike; gotovo je proziran, ali istodobno toliko gust da ni najmanji atomi plina ne mogu proći kroz njega. Riječ je o najtanjem, najtežem i najnažnijem materijalu na svijetu, a s obzirom na takva svojstva, velika očekivanja poput poticanja daljnog razvoja solarnih čelija i LED tehnologije te proizvodnje fotodetektori i ultrabržih laserskih zapravo i ne čude. Što od svog otkrića očekuju oni koji su zaslužni za njega i kojim se istraživanjima bave, Lideru je ispričao Novoselov, mladi fizičar koji je diplomirao na moskovskom Institutu za fiziku i tehniku, doktorirao na nizozemskom fakultetu u Nijmegenu, a od 2001. radi na Fakultetu u Manchesteru u Velikoj Britaniji.
Nobelova nagrada stvorila mi je probleme

-
Mnogi fizičari očekuju da će grafen, ta dvodimenzionalna mreža ugljikovih atoma u strukturi pčelinjeg saća, donijeti revoluciju u elektronici. Kakva su vaša očekivanja o budućnosti primjene tog otkrića? – Ne mogu govoriti u tuđe ime, no grafen je svakako neobičan materijal koji ima mnoštvo iznimnih karakteristika koje su vrlo često vrhunske i jedinstvene u odnosu na druge materijale. Mogao bi biti koristan na mnogo područja, a elektronika je jedno od njih. Visoka električna i toplinska vodljivost neke su od tih karakteristika, a i veoma je proziran. Nema mnogo materijala koji imaju tu kombinaciju i zato bi trebao biti koristan u proizvodnji LCD-a, interaktivnih zaslona osjetljivih na dodir i slično. Grafen se može upotrebljavati u raznim elektroničkim uređajima. Nisam siguran hoće li se moći rabiti za integrirane krugove jer ima određena ograničenja.
-
S kojim ste se izazovima suočili tijekom istraživanja? Koliko ste dugo razvijali znanstveni rad? – Taj rad ni po čemu nije različit od znan-