Panel-rasprava oni koji zahtijevaju promjenu tečajne po L

Hrvatska udruga poslodavaca i ove godine na najvažnijem godišnjem skupu gospodarstvenika otvara najaktualnije poduzetničke teme. Pripremamo se za skorij ulazak u EU, za izlazak na zahtjevna izvozna tržišta i oštru konkurentska utakmicu, a istodobno nas duboka kriza s neizvjesnim krajem i dalje tjera na borbu za preživljavanje. U promišljanju kako konačno krenuti u bolju i sigurniju gospodarsku budućnost, HUP je izradio dokument u kojem iznosi očekivanja i zahtjeve, vezane za poboljšanje okruženja u kojem poslujemo, ali i konkretne prijedloge kako to učiniti. Definirali smo okvir u kojem poslodavci žele raditi i koji bi mogao osigurati gospodarski rast cijele zemlje i boljim svih njezinih građana.

Dokument ćemo predstaviti na Danu poduzetnika, a ujedno ćemo od predstavnika najvećih parlamentarnih stranaka zatražiti da ga komentiraju i da se očituju u kojoj će mjeri naša očekivanja i prijedlozi biti ugrađeni u gospodarske programe s kojima će izaći na izbore.

Ovogodišnjem tradicionalnom susretu hrvatskih poduzetnika i poslodavaca bit će nazočni predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

Vrijeme podupirali. Sadašnja Vlada, rekao je, mnogo je napravila, ali problem je toliko dubok da se rješenje ne može naći preko noći.

• Ili će se morati smanjivati javna potrošnja ili ćemo morati mijenjati tečajnu politiku da bismo poduprli privatni sektor, odnosno izvoz – rekao je Lovrinčević.

Boris Cota, vanjski član Savjeta Hrvatske narodne banke i savjetnik predsjednika Ive Josipovića, izrazio je sumnju u mogućnost promjene tečajne politike, ali i u tvrđnje potpredsjednika Vlade Miloševića da će nakon ulaska u EU hrvatsko gospodarstvo biti konkurentnije. Pokazalo se da u krizi članice EU koje imaju zajedničku valutu stvaraju sve veću neravnotežu, što znači da pojedina tržišta, čak i ona koja su dulje u EU, još nisu potpuno spremna za konkurentnost i investicije. Hrvatska ima velik vanjski dug i nekonkurentno gospodarstvo, zato je pitanje koliko su opravdane optimistične izjave dijela javnosti u Hrvatskoj. O tome se razvila življa rasprava između Cote i Miloševića u kojoj je potpredsjednik Vlade branio svoje stajalište da će se nakon ulaska u EU poboljšati investicijska klima u Hrvatskoj, pa tako i konkurentnost.

Međutim, Cota je podsjetio na to da su nove članice EU povećale svoju razmjenu samo 10-ak posto. Pitanje je strukture radne snage, rekao je, ili, bolje reći, odnosa između radne snage i primijenjene tehnologije jer je radna snaga, primjerice u Grčkoj, preskupa, a u Njemačkoj povoljna. Budući da Hrvatska više sliči Grčkoj negoli Njemačkoj, ulazak u EU ne znači razvoj u kratkom roku. Prije nas očekuje razdoblje niskih stopa rasta i velike nezaposlenosti ako se sami ne počnemo mijenjati.

• Promjena tečajne politike da bi se pomoglo izvoznicima zato nema smisla. Kad bi to bilo tako, onda nam ne bi trebao ni ekonomski fakultet, samo bismo promijenili tu varijablu. Međutim, problem je, kao što je već rečeno, strukturne prirode i vezan uz reforme. Da promijenimo tečajnu politiku, više bi nastradalo društvo nego što bismo unaprijedili izvoz. Svi oni koji od HNB-a zahtijevaju promjenu tečajne politike svjesno traže odgađanje reforme – rekao je Cota ustvrdio pritom da dosad nije bilo nijedne ozbiljne studije koja bi potvrdila da će promjena tečaja pomoći izvoznicima.

Na kraju se nekoliko sudionika Konvencije javilo za raspravu o tome, što je samo potvrdilo da su Hrvatskoj prijeko potrebne velike, možda i radikalne, reforme.

Skorašnjim ulaskom Hrvatske u EU otvorit će se put i za ulaganje. Najavio je također tješnju suradnju između javnog i privatnog sektora.

Hrvatska nije imala fiskalni prostor za dublje reforme jer bi tako smanjila već deficitiran proračun. A tu je i loša struktura gospodarstva.

Ili će se morati smanjivati javna potrošnja ili ćemo morati mijenjati tečajnu politiku da bismo poduprli privatni sektor, odnosno izvoz.

Kako izaći iz krize, bilo je pitanje za Željka Lovrinčevića iz Ekonomskog instituta u Zagrebu i savjetnika premijerke Jadranke Kosor. Naime, taj poznati ekonomski analitičar prije dvije godine rekao da Hrvatska ima samo šest mjeseci za reforme. Logično je da ga je nekadašnji Sanaderov ekonomski strateg Babić pitao imamo li uopće više izgleda s obzirom na to da je tih šest mjeseci odavno prošlo. Lovrinčević je odgovorio da je Hrvatska vršcima pristupila posljednji vlak za EU, no ekonomija ima problema s konkurentnošću i teško pronalazimo put za izvoz. Podsjetio je na to da su ekonomije koje su izašle iz krize to uspjele rastom izvoza. U posljednjem desetljeću Hrvatska je, međutim, izgradila sustav koji se temeljio na javnoj potrošnji i danas je to vrlo teško promijeniti. Posljedica je pad potražnje, domaće aktivnosti i zaposlenosti. Ključni ljudi u politici taj su sustav sve više podržavali, a sada je potrebno radikalno preispitivanje.