Plavo svjetlo za bijeli osmijeh

Ukupan dug prema državi i ključnim vjerovnicima znatno je manji od vrijednosti društva, ali dovoljno velik da ugrozi uspješno započeti oporavak osnovne djelatnosti. U sljedeće dvije godine u Mirni očekuju porast udjela visokomaržnih delikatesnih proizvoda.

Odnosi Sindikata i Uprave su korektni – kaže Marić, potvrđivši da je prije bio problem i kontinuitet proizvodnje jer su i ribari prestali isporučivati ribu, ali je, kaže, sada i to riješeno. Kako je riješeno nije nam rečeno, no barem kad su u pitanju plaće bivša predsjednica Uprave Gordana Vesović tvrdi da još nisu sve isplaćene. Njezin nasljednik Došen pak smatra svojim velikim uspjehom otklanjanje svih nesuglasica i uspostavljanje istinskih partnerskih odnosa s ribarima, a riječ je o 40-ak ribarskih tvrtki i obrta kao ključnih dobavljača s istarskoga i kvarnerskog akvatorija. S ino-dobavljačima ostalih strateških sirovina također nemaju problema, čak iščekuje, zbog najavljenog vrlo brzog proširenja poslovanja u osnovnoj djelatnosti pregovaraju i s novim dobavljačima.

Prihod u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 10,3 milijuna kuna i u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećao se 32 posto. Gotovo dvostruko je veća iskorištenost radnog vremena i tehničkog kapaciteta, a operativni rezultat poslovanja je pozitivan u usporedbi s minusom koji je Mirna grupa ostvarivala posljednje tri godine – kaže Došen i time indirektno proziva svoju prethodnicu Vesović.

Tvrtka plasira gotovo 85 posto ukupne proizvodnje na strana tržišta, poglavito na tržište BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Kosova. Glavni su proizvodi konzerve sardina, skuše i inčuna, te rblje paštete i rblje salate, a jedan od strateških planova je izbalansirati tu proizvodnju. Došen veli da u sljedeće dvije godine očekuju porast udjela visokomaržnih delikatesnih proizvoda (paštete i salate), te ponovno uvođenje zapostavljenog programa dubokozamrznute ribe.

Glavni su im konkurenti Podravka s brendom EVA i Postira Brač, kako na domaćem tržištu tako i na tržištu bivše Jugoslavije. Vesović kaže da se pokrenula inicijativu i o zajedničkom nastupu s tim tvrtkama na tržištu jer su sve tri ipak premale, pogotovo kad uđemo u EU, no sve je ostalo na tome. Nije baš zadovoljna ni brzinom prve faze financijskog restrukturiranja, s obzirom na to da je u tijeku prodaja atraktivnih non core nekretnina s kojom bi se moglo osigurati pokriće znatnog dijela obveza nastalih iz poslovanja prethodnih razdoblja. Uprava je, kaže Došen, poduzela korake i u alternativnim smjerovima refinanciranja obveza.

No, ideja o prodaji nekretnina nije njihova i, prema mišljenju Vesović, sadašnja Uprava nije učinila ništa u vezi s mogućim podmirenjem Mirninih dugova. Bili smo na korak do rješenja, jer smo planirali prodati nekretnine koje nisu Mirnin core business, ali sam smijenjena. Riječ je o staroj hladnjači, s obzirom na to da smo imali novu na drugoj lokaciji, te o prodaji dijela škvera – kaže.

Dodaje da je Mirna svojedobno htjela redizajnirati svoje proizvode, što je već bila učinila jedna zagrebačka tvrtka, ali se na kraju odustalo zbog nedostatka novca, jer su prioritet bili dobavljači i radnici kojih je danas zaposleno 170. Došen kaže da su početkom godine zaposlili 15 radnika, a za ostvarenje zacrtanoga petogodišnjeg plana trebat će zaposliti još između 80 i 95 radnika.

Nadzorni odbor prihvatio je petogodišnji plan poslovanja od 2011. do 2015. g., koji je ujedno plan restrukturiranja, ali i ključni razvojni dokument društva koji pretpostavlja postupno povećanje iskorištenosti kapaciteta i rast prihoda po stopi od 11 do 14 posto na godinu. To će se postići povećanjem tržišnih udjela na postojećim, ali i ponovnim osvajanjem tradicionalnih EU tržišta. U Mirni tvrde da uspjesi u prvih šest mjeseci, od listopada do ožujka, u potpunosti potvrđuju njegovu provedivost i realnost.

No, veliki pritisak na likvidnost uzrokovani dugovima iz prethodnog razdoblja ne može se riješiti bez dodatnog financiranja. Dug prema državi, o kojem pregovaramo (više od 12 milijuna kuna iz devedesetih godina), kao i dug prema ključnim vjerovnicima znatno su manji od vrijednosti društva, ali istodobno dovoljno veliki da ugroze uspješno započet oporavak osnovne djelatnosti – upozorava Došen.

Postojeći tržišni udjel Mirne na tržištima zemalja JI Europe znatan je zbog svoje blizine, navike potrošača i prepoznatljivosti kvalitete i proizvoda. Slabosti su joj negativni trendovi u ključnim segmentima poslovanja izazvani nelikvidnošću. Došen tvrdi da je to posljedica lošeg upravljanja društvom proteklih godina, no valja ipak reći da je i prije dolaska Gordane Vesović na čelo Mirne tvrtka imala velikih problema.

Prepoznatljivost brenda i tradicija duga više od 130 godina svakako su prednosti, a snaga Mirne je lokacija na kojoj se nalazi, jer osim dobre povezanosti dominantna količina plave ribe upravo se lovi u akvatoriju zapadne obale Istre. Sve je to vrlo važno zbog brzine tehnološkog tretmana. U svakom slučaju, valja obratiti pozornost na tu tvrtku i eventualno razmisliti o ulaganju, a možda bi i Podravka o svemu mogla razmisliti, upravo na tragu ideje Gordane Vesović o zajedničkom nastupu.

Hrvatska znanstvena skupina koja se LED izvorima svjetlosti počela baviti prije 15 godina svoja otkrića nažalost nije patentirala. Mnogi američki stručnjaci i danas citiraju njihove radove, a oni su umjesto rada na zaštiti patenta uživali u radosti svog otkrića i rezultata.

Profesorica dr. sc. Zrinka Tarle, prodekanica za znanost Stomatološkog fakulteta, trenutačno vodi ispitivanja materijala na bazi amorfog kalcijeva fosfata. Novija istraživanja iste ekipe povezana su uz karijes, a ključan pojam za uspješnu borbu protiv njega rana je detekcija. Otvorene su dvije fronte: na jednoj prof. dr. sc. Zrinka Tarle vodi ispitivanja materijala na bazi amorfog kalcijeva fosfata koji stvara uvjete ugradnje kalcijeva hidroksilapatita, koji je pak osnovna gradbena tvar zubne cakline i dentina ispod cakline.

Drugu frontu otvorio je akademik Pichler proučavanjem raznih porfirina koji su proizvod metabolizma bakterija Streptococcus mutans i njima sličnih. Porfirini su glasnici da ćemo dobiti karijes ili da ga već imamo. Možemo ih vidjeti osvjetljenim ili plavim svjetlom valne duljine 405 nm jer zasvijetle crvenim svjetlom. Ta se valna duljina svjetla pokazala najefikasnijom u pobuđivanju porfirina da luminiscira crveno – kaže akademik Pichler.

Karijes napreduje prvo do velikog defekta, zatim uzrokuje devitalizaciju pulpe i naposljetku gubitak zuba. Danas postoje i komercijalni uređaji s crvenim laserskim svjetlom kojim se osvjetljuje zub, a na osnovi fluorescencije porfirina iz karijesne lezije na ekranu računala dobiva se kvantitativni podatak o krvnom je karijesu riječ i zatim odlučuje kako će se klinički intervenirati. Ako je detekcija bila pravodobna, tada je to lagodan zahvat za pacijenta i stomatologa. Prioritet dentalne medicine trebaju biti dobra dijagnostika i prevencija, iz čega slijedi i minimalna invazivnost u zahvatima.

U posljednje vrijeme tim Tarle-Pichler istražuje primjenjivost novih izvora svjetlosti u izbjeljivanju zuba. Raznim spektrofotometrima analizira se kvalitativno i kvantitativno što se događa u strukturi cakline i dentina pod utjecajem kemijskih sredstava za izbjeljivanje, koja su nakon masovnog ushita ipak kompromitirana. Vodikov peroksid i karbamid peroksid osnovne su i vrlo reaktivne supstancije za izbjeljivanje koje mogu naštetiti gingivi. Uziman je uzorak in vivo radi ispitivanja na Institutu za medicinska istraživanja kako bi se utvrdilo postoje li trenutačna oštećenja te nakon 72 sata.

Pronašli smo manje probleme koji se javljaju na gingivi i na usni, ali mora se u obzir uzeti i prosipanje izbjeljivača tijekom zahvata i njegov kontakt s tkivima u ustima, kao i prirodna preosjetljivost tkiva. Zato na umjetno stvorenim bijelim pastilama koje ‘glume’ zube i koje umakanjem u zeleni čaj potpuno posmeđe promatramo učinak različitih sredstava za izbjeljivanje i različitih izvora svjetlosti. U sklopu spektrofotometrijske analize proučavamo koji je izvor svjetlosti za izbjeljivanje najučinkovitiji i koji nema štetne popratne posljedice. Namjeravamo provoditi eksperimente s novim izvorima svjetlosti kao što su OLED (Organic Light Emitting Diode) elementi i ostali izvori koji su tek u povojima. U dijelu eksperimenta s laserima kao izvorima svjetlosti za izbjeljivanje zuba na IRB-u analiziramo što se događa s površinom cakline, kakav je stupanj izbjeljenja postignut, kakva je situacija s mikromorfologijom cakline i dentina – tumači profesorica Tarle. Prof. dr. sc. Tarle smatra ostvarivim da se u sljedećim godinama i pol završe sva ispitivanja na tom području. Takvih ispitivanja u svjetlu doista nema mnogo, odnosno vrlo je teško naći na takve podatke jer najnoviji izvori svjetlosti još nemaju specifičnu primjenu pa zagrebačke istraživače i te kako zanima kakve će učinke postići.