Uobiéajeni IT izazovi današnjeg poslovanja

2,2 posto najniža je cijena po kojoj se može dobiti subvencionirani mikrokredit. U sklopu lokalnih projekata razvoja malog gospodarstva, Vaba obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima na području Varaždinske županije nudi kredite od 200 tisuća do pet milijuna kuna na rok od deset godina, s počekom do dvije godine, uz promjenjivu kamatnu stopu od osam posto. Naglasila je i da Varaždinska županija i Ministarstvo gospodarstva sudjeluju u subvencioniranju kamate s 0,5 i 2 posto. Projekti mikrokreditiranja odnose se na kredite od 35 tisuća do 200 tisuća kuna, s počekom od godine dana, za kupnju, gradnju ili uređenje i proširenje objekata, nabavu opreme te trajna obrtna sredstva. Te kredite subvencionira i županija i Ministarstvo gospodarstva s po jedan posto.

U širokoj paleti Vaba nudi i poduzetničke kredite u suradnji s Europskim investicijskim fondom. Novi program mikrokreditiranja vrijedan je ukupno 10 milijuna eura, od kojih je Europski investicijski fond osigurao pet milijuna eura. Korisnici te kreditne linije mogu biti obrtnici, mali poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge i slobodna zanimanja. Krediti se odobrivaju od minimalno 3.000 eura do 25.000 eura, a namjena tih kreditnih sredstava je kupnja, gradnja, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata, nabava opreme ili pojedinih dijelova opreme, trajna obrtna sredstva ili refinanciranje kredita. Rok otplate kredita je do šest godina uključujući poček koji, ovisno o namjeni, može biti do godine dana.

Iako se svi spomenuti krediti već ove godine mogu dobiti i po mnogo povoljnijoj cijeni nego u prošlim godinama, pri čemu najpovoljniji mikrokrediti i oni subvencionirani imaju cijenu od svega 2,2 do četiri posto, a oni skuplji između šest i devet posto, opće je mišljenje da su poduzetnički krediti i dalje (pre)skupi. Poznavatelji prilika stoga, uz i dalje vidnu skupoću poduzetničkih kredita, ističu kako mali i srednji poduzetnici u svom poslovanju svakodnevno suočavaju s još barem tri velika problema. To nedovoljno dobrih jamstava za podizanje kredita, visoka stopa zaduženosti i nemogućnost financiranja novih kapitalnih projekata. U poduzetničkoj priči ograničavajući je faktor, upozorili su na nedavnu savjetovanju i neki od uspješnijih poduzetnika, a činjenica je da banke i dalje u pravilu gledaju na to ima li poduzetnik odgovarajući nekretninu na koju banka može staviti hipoteku.

Mali poduzetnici pak najčešće nemaju ni približno dovoljno nekretnina da bi njima pokrili svoje potrebe za bankarskim kapitalom.

Kao moguća rješenja navodi se i restrukturiranje poslovanja, uvođenje novog modela upravljanja, jačanje financijskog upravljanja, korištenje alternativnih izvora financiranja te, kao najvažnije, formiranje partnerskog odnosa s bankom. Takav odnos nudi već nekoliko banaka, poput Imex banke, Partnera ili Štedbanke. U Partner banci, primjerice kažu da će i dalje njegovati individualni pristup klijentima i prilagođavati svoje proizvode zadovoljavaju njihovih potreba. U Imexu i Štedbanci svjesni su da se po visini naknada za svoj proizvod ne mogu nositi s velikima pa si i oni odlučili ponuditi ono što veliki ne mogu; uslugu prema mjeri svakoga od njih, koliko god (poduzetnik) mali bio.

Partnerski odnos s bankom podrazumijeva i transparentne odnose dvaju partnera. Banku bi trebalo doživjeti (i doživljavati) kao financijskog savjetnika, a ne kreditora, istaknuto je na nedavnu HUP-ovu razgovoru s poduzetnicima. Banke bi mogle poboljšati odnos s korisnicima i kroz smanjenje kreditne administracije, uvažavanje razlika u poslovanju malih i velikih u vidu brzog odgovora korisniku, kao i pratiti kretanja na tržištu i u skladu s time informirati korisnika. S druge strane od poduzetnika se očekuje da banka u tom transparentnom pravodobno uvede u razvoj poslovanja i da redovito ispunjava svoje obveze.

Mali i srednji poduzetnici, a takvih je tvrtki potkraj ovogodišnjeg ožujka u Hrvatskoj bilo 80-ak tisuća, u kojima radi dvije trećine zaposlenih i koji ostvaruju 40-ak posto BDP-a, i u ovoj će godini morati u potrazi za izvorima financiranja pokucati na brojna bankarska vrata. Ohrabruju u bankarskoj politici kreditiranja maloga gospodarstva i najnovije saznanje iz većine manjih banaka da će, uza strogo praćenje rizika, ove godine ipak biti nešto popustljiviji kad je riječ o uvjetima kreditiranja te da će nastojati povećati broj i vrijednost kredita tom sektoru.