Kako odabrati najboljeg radnika među tisućama prijava koje su stigle na kompanijin oglas za posao? Naime, rast nezaposlenosti donio je glavobolju i poslodavcima. Još je nekako moglo funkcionirati kad bi direktor ili zaposlenik kojemu je to dodatni posao nakon radnog vremena pregledavao 30-ak prestigljivih životopisa, no kako se snaći danas kad se za jedno oglašeno radno mjesto dobivaju stotine, pa i tisuće prijava? U većini srednjih, a posebice u malim poduzećima ne postoji odjel za ljudske resurse, a često nema ni osobe koja bi se isključivo bavila razvojem ljudskih potencijala te u sklopu toga vodila i procese zapošljavanja.
Zaposlit prave ljude jedan je od najvećih izazova u vođenju tvrtke. Na internetskom portalu MojPosao potvrdili su nam da ih u potrazi za zaposlenicima sami nazivaju direktori tvrtki, voditelji odjela za koje se traži zaposlenik ili pak tajnice. Traganje za pravim zaposlenicima otežava i činjenica da ih većina traži radnika koji im je trebao još jučer. To je zato što se zapošljava stihijski bez ikakva unaprijed izrađena plana zapošljavanja, a radnik se traži tek kad tvrtka ostane bez zaposlenika. Na spomenutom portalu naveli su nam nedavni slučaj kad je za radno mjesto prodavača stiglo više od četiri tisuće molbi. Kako se poslodavac snašao u spomenutoj situaciji nije nam poznato. Njihovi klijenti, rekli su nam na tom najvećem registracijskom internetskom portalu, ne žele otkrivati kako među tolikim prijavama na kraju izaberu osobu koju će zaposliti.
Velik porast broja životopisa registriran je na portalu MojPosao još potkraj 2009., kad je u posljednja tri mjeseca uneseno gotovo 30 posto životopisa više nego u istom razdoblju 2008. Pomoćnica direktora u Centru za razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj gospodarskoj komori Vesna Šefica istaknula je da u većini srednjih tvrtki u najboljem slučaju postoje klasične kadrovske službe koje nemaju razvojnu funkciju. Stoga je važno, napominje, da direktori odnosno vlasnici poduzeća shvate ne samo važnost ulaganja u ljude nego da za početak treba osmišliti i strategiju zapošljavanja. Nije loše ni koristiti se uslugama vanjskog konzultanta koji se bavi tim područjem.
I Aleksandar Zemunić, iz agencije za posredovanje pri zapošljavanju Electus ljudski potencijali, ističe kako i dalje mali broj tvrtki prepoznaje važnost kvalitetnog odabira kadra, ali i upravljanja ljudskim resursima općenito. Njihovim se uslugama još većinom koriste velike internacionalne kompanije. Jasno je da mnoge srednje, a pogotovo male tvrtke nemaju budžet za cjelokupnu uslugu odabira koji nude takve agencije. Usluge traganja i odabira za male i srednje tvrtke na hrvatskom se tržištu kreću od 15 do čak 40 tisuća kuna, ovisno o složenosti pozicije, veličini kompanije i slično. No tvrtke i same mogu učiniti mnogo kako bi povećale vjerojatnost zapošljavanja kvalitetnog kandidata. Zemunić svakako preporučuje uslugu psihološkog testiranja koje je cjenovno prihvatljivo svim kompanijama (cijene se kreću od 500 do 1500 kuna ovisno o složenosti testova i broju testiranih kandidata). Psihološko testiranje omogućuje objektivnu usporedbu rezultata testiranih kandidata, a u početnoj fazi selekcije (nakon prikupljanja prijava i prije intervjuja) pomaže u smanjivanju brojnih kandidata i selekciji najboljih.
Pri nalaženju zaposlenika ne smiju se zaboraviti ni usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje čiji stručni kadar poslodavcima za nula kuna pomaže da nađu željenog kandidata. Oni provode i profesionalnu selekciju uključujući i psihološko testiranje. I oni ističu problem stihijskog zapošljavanja kod malih i većine srednjih poduzeća. Takvim pristupom povećava se i rizik od zapošljavanja pogrešne osobe. Naime, odabirom pogrešnog radnika tvrtka se suočava s nizom troškova i neugodnosti: smanjenjem prihoda zbog loše obavljenog posla, štetom zbog nezadovoljstva klijenata, troškovima ponovne selekcije i uvođenja u posao te mentoriranja, troškom smanjene produktivnosti osobe koja pokriva poslove osobe kojoj se traži zamjena… Odabirom pogrešnog zaposlenika stvara se negativna klima i smanjuje sigurnost radnog okružja u tvrtki, povećava se vjerojatnost tužbi vezanih uz zapošljavanje, a da ne govorimo o lošem imidžu na tržištu zbog čestog mijenjanja zaposlenika. Naime, možete privući najbolje zaposlenike samo ako vas percipiraju kao poželjnog poslodavca. Stoga je brending na tržištu rada jednako važan kao i u plasmanu proizvoda.