125 metara udaljenost je na kojoj je uočljiv kamion bez oznaka, a označeni kamion jasno je vidljiv već na 225 metara.
Prema dostupnim podacima European Road Safety Observatoryja na europskim cestama na godinu smrtno strada 45.000 osoba, a 1,6 milijuna bude teže ili lakše ozlijeđeno. Trošak tih prometnih nesreća procjenjuje se na 145 bilijuna eura na godinu. Isti izvori navode da se 40-ak posto svih prometnih nesreća događa u sumrak, noću i u zoru te da je noćna vožnja barem dvaput opasnija od dnevne. U NHTSA-ovu tehničkom izvješću iz 2001. procjenjuje se da se upotrebom retroreflektirajućih oznaka može spriječiti 7800 prometnih nesreća na godinu. Tako se može spasiti 350 ljudskih života i za 5000 smanjiti broj lakše i teže ozlijeđenih osoba.
U skladu s time pojedine europske zemlje uvele su obvezne retroreflektirajuće oznake za teretna vozila.
Od prvog listopada 2011., prema Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama, te će oznake biti obvezne i za novoregistrirana vozila kategorije M, N i O, osim M1 i O1. Retroreflektirajuće oznake smiju se postavljati samo s bočne i stražnje strane vozila. Smiju biti bijele ili žute te široke od 50 do 60 mm. Pokraj oznaka ili unutar njih za označavanje mogu biti grafičke oznake bilo kojih boja ili dimenzija, ali slabijih retroreflektirajućih svojstava od oznaka za obrisno označavanje vozila. Prema tom pravilniku vozila mogu biti posve ili djelomično rubno označena, a u posebnim uvjetima, kad oblik, struktura i konstrukcija vozila onemogućavaju postavljanje obveznoga rubnog označavanja, mogu se označiti crtom.
Radi ispitivanja vidljivosti teretnog vozila s retroreflektirajućim oznakama Zavod za prometno-tehnička vještačenja Fakulteta prometnih znanosti u saradnji s poduzećem 3M izmjerio je uočljivost teretnih vozila s oznakama i bez njih. Za mjerenje uočljivosti teretnih vozila rabila su se dva teretna vozila Iveco Stralis poduzeća La Log, od kojih je jedno imalo cjelovito rubno označenu stražnju i bočnu stranu, a drugo nije imalo retroreflektirajuću oznaku.
Mjerilo se u vrijeme sumraka i noći u različitim realnim uvjetima u Sveučilišnom kampusu Borongaj u Zagrebu. Dio mjerenja obavljeno je u uvjetima neosvjetljenog kolnika s isključenom svjetlosnom signalizacijom, a dio s uključenom. Obavljena su i mjerenja u uvjetima osvjetljenog kolnika, također s isključenom i uključenom svjetlosnom signalizacijom na ispitivanim vozilima. U svim tim uvjetima usporedivalo se vozilo označeno retroreflektirajućim oznakama s onim bez takve oznake. Sve su se fotografije snimale iz perspektive vozača, pri čemu su se kao izvor svjetlosti rabila samo automobilska svjetla. Na temelju provedenih ispitivanja utvrđeno je da postoji velika razlika u uočavanju teretnih vozila s retroreflektirajućim oznakama i onih bez nje. U nekim uvjetima ta je razlika bila veća od 100 metara.