Nedovoljno dozvola

Do 2030. u Europskoj uniji trebalo bi 30 posto cestovnoga teretnog prijevoza na udaljenostima većima od 300 kilometara preusmjeriti na druge oblike prijevoza, npr. željeznici, a do 2050. čak više od 50 posto. U RALU logistici prepoznali su pak potrebe za integriranom logističkom uslugom u hladnom lancu.

Na hrvatskom tržištu imamo previše transportnih kapaciteta u odnosu na količinu proizvedene robe, na temelju čega se ruše cijene. Uz to cijene goriva dramatično rastu, a ništa od toga nije prebačeno na krajnjeg kupca. I nelikvidnost je ozbiljan problem zbog kojeg se kasni s plaćanjem.

Intenzivno ulažemo u logističke centre. Potkraj prošle godine počela je gradnja logističkog centra u Slavonskom Brodu. U tijeku je i investicija od deset milijuna kuna u industrijske kolosijeke u Luci Slavonski Brod koji će voditi prema budućemu naftnom terminalu.

U natrag pola stoljeća troškovi distribucije porasli su i do tri puta, pa je logistička organizacija, a samim tim i usluga vrlo važna karika u lancu koji ostvaruje dobit kompaniji. Racionalizirati troškove znači upravljati nabavom materijala, skladištenjem, korištenjem u proizvodnji, transportom i isporukom kupcu. Dobar dio tih poslova može odrediti logistička tvrtka jer se danas sirovina nabavlja u jednom dijelu svijeta, proizvodi u drugom a distribuira u trećem.

U Hrvatskoj tvrtke sve više koriste usluge logističara, što pokazuje i sve veća potražnja za kadrovima, pa se ovo smatra i jednim od poslova budućnosti. U najvećoj logističkoj tvrtki u Hrvatskoj RALU logistici, čiji je predsjednik Uprave Renato Radačić, kažu da je u sektoru transporta i logistike trenutačno poslovanje bitno otežano gospodarskom krizu u kojoj je Hrvatska još uvijek.

Istodobno, na tržištu imamo previše transportnih kapaciteta u odnosu na količinu proizvedenih robe temeljem što nam ruši cijene. Uz to cijene goriva dramatično rastu, a ništa od toga nije prebačeno na krajnjeg kupca dok je istodobno nelikvidnost ozbiljan problem zbog čega se kasni s plaćanjem.

Rješenje za prevladavanje takve situacije u RALU logistici vide orijentiranjem na više tržišta, što su oni učinili stavljujući težište svoje kampanje na regiju, ali i na cijelo tržište EU te Rusiju. Na taj su način, osim kompenzacije smanjenog obujma transporta u Hrvatskoj, izbjegli još jedan veliki hrvatski problem – nelikvidnost, jer posluju na tržištu EU na kojemu je naplata vrlo uredna.

U HŽ-u pak dodaju da je posljednjih nekoliko godina roba koja se prevozila željeznicom preusmjere na cestovni promet, pa je cilj HŽ Carga zaustaviti takav trend i vratiti prijevoz masovnih tereta na željeznici. No, u ovoj tvrtki nam kažu da u prva tri mjeseca ove godine bilježe rast u intermodalnom prijevozu u odnosu na isto razdoblje lani.

Intenzivno ulažemo u logističke centre. Potkraj prošle godine počela je gradnja logističkog centra u Slavonskom Brodu. U tijeku je i investicija od deset milijuna kuna za industrijske kolosijeke u Luci Slavonski Brod koji će voditi prema budućemu naftnom terminalu. Protokol o poslovnoj suradnji te pismo namjere Optima Grupe, kao i Nestro Adria grupe, jamstvo su za planirani razvoj HŽ Carga na tom području. Projekt toga logističkog centra obuhvataće i naftne terminalne na području Janaša u Garčinu, kao i nove željezničke kapacitete za prijevoz naftne i naftnih derivata.

Dodaje se intenzivno radi i na gradnji logističkog centra u Pločama. HŽ Cargo, Željeznice Federacije BiH i Luka Ploče osnivaju zajedničku tvrtku na području Robno-trgovačkog centra u Pločama, a sklopljen je i sporazum o partnerskim odnosima s talijansko-švicarskom tvrtkom o zajedničkome poslovnom nastupu i ulaganju u Robno-trgovački centar Ploče. Planiraju se ulaganja i u Cargo Centar Zagreb te u Logistički centar u Kukuljanovu i ulaže se u obnovu i gradnju industrijskih kolosijeka, što bi također trebalo pridonijeti prebacivanju tereta s cesta na pruge.

U RALU logistički ističu da ulaganjem u razvoj poslovanja nastoje biti što konkurentniji pa šire poslovanje u regiji te su prisutni u pet zemalja (uz Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Mađarsku, odnedavno i u Austriju) i zapošljavaju više od 230 osoba. Završili su prvu fazu investicijskog ciklusa od 200 milijuna kuna i uskoro ulaze u drugu fazu ulaganja od dodatnih 200 milijuna kuna u logistiku u regiji, odnosno u razvoj logističkih (skladišnih) centara i distribucije u segmentu hladnog lanca čime će se povećati i broj zaposlenih.

Ovo je ulaganje za nas vrlo važno jer time ulazimo u područje u kojemu nuđimo jedinstvenu uslugu, iako smo svjesni da tržište s tim nije dovoljno upoznato. Uza sve to naše je poslovanje usklađeno s međunarodno priznatim normama. Kao i svim logističarima, najveći problem nam predstavlja nedovoljan broj dozvola za neograničen broj vožnji u određenom vremenskom razdoblju u drugim zemljama, a koje izdaje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Cestovni prijevoznici su u prednosti zbog investiranja u cestovnu infrastrukturu, ističu u HŽ Cargu, a to se odražava i na tržišni udjel gdje od ukupno prevezenih roba na željeznici otpada 9,51 posto, a na cestovni promet 58,45 posto. No, u 2010. porastao je udio željezničkog prijevoza za 4,8 posto u odnosu na 2009.

Prema novoj Bijeloj knjizi EU o prometu, do 2030. trebalo bi 30 posto cestovnog teretnog prijevoza na udaljenostima većim od 300 km preusmjeriti na druge oblike prijevoza, kao što je željeznica, a do 2050. čak i više od 50 posto. Taj oblik prometa osigurat će velika budućnost.

Logistika je uvijek na početku i na kraju lanca, a prema analizama, ističu u RALU logistički, postoje znatne potrebe za integriranom logističkom uslugom u hladnom lancu, što su u toj tvrtki i prepoznali. U svakom slučaju, na primjeru tih dviju tvrtki možemo zaključiti da je logistika biznis budućnosti.

Na nedavnom sajmu transporta&logistike u Münchenu, rekao nam je direktor Prodaje u HŽ Cargo Željko Cindrić, ostvaren je veliki broj kontaktata, a konkretniji poslovi mogli bi biti vezani uz prijevoz nekih vrsta rudača iz Slovačke prema Luci Rijeka, vjerojatno dva vlaka na dan, s oko 1000 tona neto robe. Osim tog posla na pomolu je i prijevoz 50 tisuća tona biomase, tj. drvene sječke godišnje iz Slavonije u Italiju, a koja se sada prevozi kamionima. Tu i jest prednost željeznice jer može odjednom prevesti više tereta nego kamion, što smanjuje trošak administracije. Ne treba svakako ispitati iz vida ni vrlo izvjesni prijevoz komunalnog otpada iz sjeverozapadne Hrvatske do Luke Rijeka, odakle bi se dalje transportirao u Nizozemsku, što znači da je sajam, barem što se tiče HŽ Carga, bio vrlo uspješan.