Organska hrana nije samo prehrana nego stil života

Vrlo dugo su bioprodukti pojam zdrave prehrane, ali sve češće i zdravog načina života. Koliko je poznavanje o organskoj hrani važno da bismo gradili pravilnu sliku o takvu načinu ishrane i života, s kakvim se profilom kupaca susreće te je li teško ‘preodgojiti’ gurmana da s ‘kremšnita’ prijeđe na ekočokoladu ispričala nam je u zagrebačkom veganskom restoranu Nova Žana Hinek, voditeljica bio&bio lanca trgovina i članica Uprave Biovege.

Koji su prednosti ekološki spram konvencionalno uzgojene hrane? – Nemjerljive. Kod nas se često rabe ekološki i prirodno kao sinonimi, što nije točno. Proizvodi su prirodni ako nisu prerađivani ili su minimalno prerađeni. Za razliku od ekoloških, takvi proizvodi nemaju certifikate i njihova proizvodnja nije sustavno kontrolirana, a nema podataka ni o korištenju konzervansa. U ekološkoj poljoprivredi ne koriste se kemikalije štetne za okoliš koje bi mogle onečistiti kišu ili podzemne vode. Nakon ekološkog gnojenja voće i povrće zadržava znatno veći sadržaj vrijednih tvari nego iste biljke gnojene umjetnim gnojivom. Također biljke uzgojene prema načelima ekološke poljoprivrede sadrže više vitamina C, bjelančevina, ugljikohidrata, kalija, kalcija, fosfora pa čak i željeza.

U čemu leži PR zdravih proizvoda? – Edukacija je naš PR, a filozofija se temelji na tome da je konzumiranje organskih proizvoda okosnica zdrave prehrane, ali tek jedan dio procesa životnih navika čiji je predznak – iskonski prirodno i bez kemikalija. Edukacijom se uklanjaju zablude o tome da je organska hrana lišena gurmanskih užitaka, kao i vjerovanje da će masna krema nahrani kožu lica, a zapravo joj na taj način sprječava prirodni proces samohranjenja.

Javnost još ima percepciju da je zdrava hrana skupa? – Pomalo se mijenja profil kupaca i sve je više ljudi svjesno važnosti zdrave prehrane, što znači da raste interes i za edukaciju u vezi sa zdravom prehranom, a što zaključujemo prema pitanjima koja nam kupci postavljaju u našim trgovinama. Mnogi od njih primjećuju vidljive promjene na zdravlju, ljepoti kože, kose te imaju više energije. Konvencionalna hrana je jeftinija oko 30 posto od ekološke, no ona je isto tako rafinirana, s velikim udjelom šećera, a dokazano je da je štetni sastojci tijekom godina talože u jetri i štete organizmu. S druge strane ekološka proizvodnja dosta je nesigurna, jer ovisi o vremenskim prilikama. Zna se dogoditi da cijeli usjevi propadnu ili da ih napadne neka štetica i uništi, a ne smiju se uništavati kemijskim sredstvima, što je brzo i djelotvorno. A to svakako ima svoju cijenu.

Obračaj li vam se češće ljudi koji su zbog bolesti prisiljeni konzumirati organski uzgojenu hranu? – Naši su kupci na početku bili tragatelji za zdravljem, često vrlo teško bolesni ljudi. Postali su naši ambasadori jer su pozitivnim iskustvima širili vijest o našoj ponudi, usluzi i savjetima koje su dobivali od nas. Upravo zato i danas imamo kupce koji dolaze po savjete i smjernice u potrazi za zdravljem, posebice jer je danas jasno dokazano da je hrana esencija u održavanju zdravlja ali i ono što nanosimo na kožu, te da na zdravlje utječe i ono čime održavamo svoje kućanstvo i što unosimo u svoje misli. Srećom, sve veći udio kupaca ekoproizvoda čine mladi, dobro informirani ljudi koji žele mudru ‘investiciju’ u prave vrijednosti te i u ovo doba recesije odabiru ekološke proizvode zbog nesumnjivog omjera vrijednosti za novac.

Je li hrana sve češći uzročnik obolijevanja djece od sindroma ADHD-a, raznih vrsta alergija? – Brojna znanstvena istraživanja povezuju povećani rizik od ADHD sindroma s prehranom koja obiluje sintetskim sastojcima, bojilima i tragovima pesticida. Također, meritorna udruženja za borbu protiv karcinoma odašilju opomene potrošačima da biraju organsku hranu uzgajanu bez pesticida, umjetnih gnojiva, antibiotika, hormona. Alergije pripadaju skupini bolesti vrlo dinamičnog razvoja u današnje doba. Gledajući makropogledom jasno je da alergije nastaju kao posljedica sve veće odvojenosti čovjeka od prirode. Alergija je stanje konflikta našeg tijela s okolišem pri čemu naša samoiscjeljujuća moć gubi snagu kršenjem prirodnih zakona. Vodimo se konceptom osobne ekologije, koji podrazumijeva činjenicu da je zdrav pojedinac preduvjet zdravog okoliša i pretpostavlja da je i sâm čovjek ugrožena vrsta.