Home / Financije / Prihod pao éetiri posto, dobit prepolovljena

Prihod pao éetiri posto, dobit prepolovljena

Dosadašnje ograničenje prema kojemu su tvrtke gotovinom mogle plaćati nabave do 5000 kuna po jednom računu ukinuto je. Međutim, tvrtke koje imaju blokiran račun ne smiju plaćati gotovim novcem, nego gotovinski utržak položiti na račun radi namire dugova.

Liberalizacija platnog prometa uvedena novim Zakonom o platnom prometu koji je u primjeni od 1. siječnja 2011. godine odnosi se i na plaćanje gotovim novcem. Prijašnji propisi platnog prometa regulirali su plaćanje gotovinom na temelju posebne odluke guvernera Hrvatske narodne banke kojom je poslovnim subjektima bilo dopušteno gotovim novcem plaćati nabave proizvoda i usluga u iznosu do 5.000 kuna po jednom računu. Novi propisi o platnom prometu više ne poznaju takva ograničenja.

Od siječnja 2011. u sustav platnog prometa uvedene su nove definicije. Prijašnji propis se odnosio samo na poslovne subjekte, a pod gotovinskim plaćanjem je podrazumijevao tri oblika platnih transakcija: izravnu predaju novčanica između poslovnih subjekata, podizanje gotovine s računa i uplatu gotovog novca na račun kod ovlaštene organizacije koja vodi račun poslovnog subjekta. Obuhvat novog Zakona o platnom prometu je širi, jer osim reguliranja obveza pružatelja platnih usluga prema poslovnim subjektima, regulira i njihove obveze prema građanima.

U platne usluge se ubraja polaganje gotovog novca na račun i podizanje gotovog novca s računa, ali se ne ubraju platne transakcije izvršene isključivo u gotovu novcu izravno između platiša i primatelja plaćanja, bez sudjelovanja posrednika. Kako se aktivnost izravnog plaćanja gotovim novcem ne smatra platnom uslugom, ne propisuju se nikakva ograničenja za plaćanje izravnom predajom gotovog novca. Ukidanje ograničenja plaćanja gotovim novcem ne znači da poslovni subjekti ne moraju i dalje brinuti o uvjetima i načinu raspolaganju gotovim novcem. Iako to propisi više ne određuju kao obvezu, u interesu je poslovnog subjekta da regulira količinu gotovog novca koju ovlašteni radnik može zadržavati u blagajni, vođići računa o potrebi za gotovim novcem i o uvjetima čuvanja gotovine u poslovnim prostorijama poduzetnika. Donošenje odluke o visini blagajničkog maksimuma u interesu je poduzetnika koji u sklopu svojih poslovnih aktivnosti prima gotov novac od kupaca odnosno gotovim novcem plaća dobavljačima. Ako se poslovanje odvija na više lokacija, uputno je ograničiti svotu gotovog novca u svakoj od ustrojenih blagajni.

Poslovni subjekt koji ima nemamirenih dospjelih obveza ne smije plaćati gotovim novcem. Dužan je gotovinski utržak od naplaćenih prodanih dobara i usluga položiti na račun za namiru obveza zbog kojih mu je račun blokiran.

Porezni propisi i nadalje uređuju brojna ograničenja pri plaćanju gotovinom. Štoviše, dok se u propisima o platnom prometu ukladaju, u porezne se propise uvode nova ograničenja. Tijekom 2010. uvedena je obveza plaćanja na žiro-račun nekih primitaka koje je prije bilo dopušteno isplaćivati u gotovini.

Prema čl. 61. Zakona o porezu na dohodak sve su pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost obvezne pri isplati dohotka fizičkim osobama plaćanje obavljati doznakom novčanih sredstava na račun otvoren u organizaciji ovlaštenoj za obavljanje platnog prometa, tj. na račun otvoren kod pružatelja platnih usluga. Pritom se prema definiciji iz propisa o porezu na dohodak negotovinskim plaćanjem smatra plaćanje obavljeno doznakom na žiro-račun fizičke osobe, a doznaka na tekući račun izjednačena je s gotovinskim plaćanjem. Dakle, pri isplati dohodaka fizičkim osobama obvezno je plaćanje na žiro-račun, a plaćanje na tekući račun ili u gotovini dopušteno je samo za dohotke navedene u čl. 90. Pravilnika o porezu na dohodak. Tako pravne osobe ne smiju obrtnicima i osobama koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja plaćati gotovinom. Također, obrtnik ne smije drugom obrtniku plaćati gotovinom.

Neki se neporezivi primici fizičkih osoba također ne smiju plaćati u gotovu novcu, ni doznakom na tekući račun. Stipendije redovitim studentima i učenicima srednjih škola moraju se isplaćivati na žiro-račun primatelja stipendije. Ista je obveza propisana za stipendije športašima, ali nije za nagrade učenicima na obveznoj praksi i naukovanju. Od 1. srpnja 2010. isplata dividendi i udjela u dobiti također se mora obavljati doznakom na žiro-račun primatelja. Porezni propisi uvjetuju neke neoporezive rashode plaćanjem na žiro-račun. Primjer su donacije koje trgovačka društva daju kulturnim, umjetničkim, športskim, humanitarnim i drugim neprofitnim organizacijama i udrugama. Ako trgovačko društvo zanima donacijom u novcu umanjiti osnovicu za plaćanje poreza na dobit mora ispuniti uvjet da su sredstva doznaka s računa davatelja izravno na račun primatelja donacije. Ista je situacija u vezi s donacijama danim za liječenje fizičkih osoba. Da bi potpore za liječenje i nabavu ortopedskih pomagala bile neoporezive, moraju biti doznake na žiro-račun, bilo da se uplata obavlja izravno fizičkoj osobi primatelju donacije ili ustanovi odnosno trgovačkom društvu kod kojega je kupljena usluga, lijek ili ortopedsko pomagalo.