Uvodnik

Dosadašnja istraživanja pokazuju da će u sklopu Europske unije 2020. gotovo 40 posto transporta tereta biti u obliku intermodalnog transporta. Naime, već potkraj ožujka Europska je komisija počela pojačavati napore u borbi protiv vozila koja koriste fosilna goriva. Istodobno priprema stroge uvjete kako bi se prepolovilo njihovo korištenje u urbanim sredinama do 2030. a do 2050. postupno ih se povuklo iz prometa. Europska komisija predlaže stoga ambiciozan plan s ciljem snažnog smanjenja emisije CO2, ponajprije u cestovnom prijevozu, potičući istodobno željeznički prijevoz koji je mnogo čišći i zdraviji za okoliš. Cilj gradova bez automobila na fosilna goriva trebalo bi ostvariti putem fiskalnih mjera, promicanja alternativnih sustava prijevoza i gradnje potrebne infrastrukture za raširenu uporabu električnih i čistih automobila. Istraživanje neiskorištenog potencijala prijevoza rijekama također je jedna od opcija. Bruxelles želi do 2030. prebaciti 30 posto cestovnog teretnog prijevoza dužeg od 300 kilometara na druge načine prijevoza, poput željezničkog i vodenog. Cestovni teretni prijevoz u EU četiri je puta veći od željezničkog. Ta promjena mogla bi se provesti povećanjem poreza za cestovni teretni prijevoz, no to bi se moglo negativno odraziti na izvoz nekih zemalja. Za razvoj morskih autocesta izdvojeno je 84,9 milijuna.

Upravo zbog toga sudionici intermodalnih procesa u Hrvatskoj odlučili su osnovati Hrvatsku intermodalnu transportnu tehnološku platformu (CITTP) kojoj je cilj okupiti sve zainteresirane za implementaciju intermodalnih sustava u pravnu regulativu kao i formiranje tijela državne uprave koje će koordinirati sustav pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Riječ je o Klasteru intermodalnog prijevoza za lobiranje prema EU, a sastavnice te platforme su legalni i legitimni predstavnici svih oblika prijevoznih struktura HGK, HOK, HUP, HIZ, HCP-GIU, IPC-a, KIP-a, Hrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe, HŽ-holding i znanstvene institucije. CITTP je zamišljen kao platforma za ‘trokut’ suradnje između poslovnog sektora, akademskih struktura i političke institucije. Podržava suradnju i promicanje zajedničkih dijalog između svih vrsta prijevoza (prijevozne tvrtke, logističke kompanije itd.), državnih i stručnih institucija, kao i znanstvenih institucija. Dražen Žgaljić, ravnatelj Klastera, kaže da su tri osnovne aktivnosti koje će se baviti: promocija, razvojni projekti i informatizacija. Žgaljić napominje da su već ostvareni pomaci u edukaciji te da će se kontinuirano nastaviti raditi na tom polju, kako međunarodno tako i akademsko zajednica. No, vrlo je važna uloga Klastera i pomoći članicama u pripremi i vođenju projekata EU. Već je potpisano ugovor s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture o raznim načinima promicanja, a izrađen je i prijedlog za povlačenje novca iz fondova EU.

U tom smislu Klaster je pomagao u realizaciji dvaju međunarodnih projekata koji će biti financirani sredstvima EU fondova. Jedan je Autocesta mora, koja će biti dio jadranskog Master plana. Naime, u posljednja tri desetljeća velike su gužve na europskim autoputovima. Zato se izlaz traži u pomorstvu, i to u jednoj od njegovih najstarijih grana – plovidbi na kratkim relacijama, što bi u sljedećih tridesetak godina stvorilo optimalnije uvjete za razvoj prometa i logistike. Ovaj projekt, za koji je iz fonda IPA odobreno pola milijuna eura, okuplja Italiju, Grčku, Sloveniju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju, a važan je zbog toga što je Jadran posljednjih godina, zbog svoje strateške pozicije, postao jako zanimljiv. Pokazala je to i ova kriza koja je privremeno usporila trgovinu, dok je potražnja za jadranskom komunikacijom porasla. To je inače na tragu onoga što je nedavno Lideru rekla na sajmu Transport & logistik u Münchenu direktorica Sektora prometa i veza HGK Ljubica Herceg, naime, da Hrvatska ima sjajnu priliku zbog svoga geografskog položaja razvijati intermodalne sustave koji će u budućnosti prevladati. Drugi projekt je, ističe Žgaljić, Adrimob iz programa IPA Adriatic, a riječ je o razvoju intermodalnog putničkog prijevoza prekogranične suradnje za razvoj lokalnog i međunarodnog pomorskog prometa. Intermodalni transport također omogućuje učinkovitije korištenje postojeće infrastrukture sa smanjenim negativnim utjecajima na okoliš.

Od aktivnosti koje provodi CITTP ključno je formiranje povjerenstva sastavljenog od predstavnika svih vrsta prijevoza radi izrade prijedloga dokumenata o ustroju tijela državne Uprave za mjerenost nad sustavom intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj i izradi Strategije prometnog i logističkog razvitka Hrvatske. CITTP bi trebao predložiti izmjene i dopune Zakona o kombiniranom prijevozu, odnosno napraviti novi Zakon o intermodalnom prijevozu. S tim u svezi postoji prijedlog formiranja samostalnog odjela za intermodalne sustave pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. U odjelu bi se ustrojili odsjek za intermodalni prijevoz robe i putnika i odsjek za intermodalne logističko-distributivne centre. Definirali bi se svi vidovi intermodalnog sustava, ocjenjivanje postojećeg stanja i mogućnosti razvoja intermodalnog prijevoza roba i putnika u Hrvatskoj te predložile i poduzele aktivnosti i mjera te obavili drugi stručni poslova za razvitak intermodalnog prijevoza i njegovo povezivanje u sustav intermodalnog prijevoza u prostoru regije i EU.