Home / Tvrtke i tržišta / Zoltán Áldott, i na

Zoltán Áldott, i na

Kada je riječ o tržištu naftnih derivata, uz Inu, OMV, Lukoil i Petrol prisutan je i velik broj malih trgovaca, pa se ne očekuju znatnije promjene osim moguće zamjene pozicija. No u plinskom biznisu konkurencija postaje sve jača. Novi igrači pripremaju startne pozicije za liberalizaciju tržišta.

Ko se počnu analizirati nedavni događaji na hrvatskom energetskom tržištu, čini se kao da slika dobivavse jasnije obriše. Konkurencija najavljuje svoj ulazak, toplo je, gotovo šablonski pozdravlja hrvatska Vlada, pa i igrači iz iste branše, većina njih prilično uvjerena u svoje pozicije. No njihova uvjerenost ne znači da zaoštravanja neće biti niti da se stolice na kojima trenutačno čvrsto sjede neće početi izmicati. Sa svih strana najavljuju projekti. No krenimo redom. Prema pisanju Vjesnika, Europska komisija predložila je novi energetski koridor koji bi krenuo iz Omišlja na Krku, povezujući plinske, elektroenergetske pa i naftne mreže od Jadrana do Baltika. Nadalje, njemački E.ON Ruhrgas, jedna od najvećih europskih plinskih kompanija, spreman je pokriti dio hrvatskih potreba u dobavi i skladištenju plina.

  • Hrvatsko je tržište u nastajanju, s dobrim predispozicijama za razvoj plinskog biznisa. Imamo širok portfelj koji uključuje opskrbu plinom iz različitih zemalja, a s novim cjevovodovom između Hrvatske i Mađarske Hrvatska će imati koristi od novih dobavnih pravaca – potvrdio je Kai Krischnak iz Odjela za političke odnose i korporativnu komunikaciju E.ON Ruhrgas, ne otkrivajući detalje pregovora s hrvatskom Vladom.

Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, smatra da će se onaj tko dolazi u Hrvatsku vjerojatno okrenuti industrijskim potrošačima jer su cijene za industriju ravne onima na Zapadu.

Ipak, vjeruje se da prije nego što cijena plina za široku potrošnju postane tržišna neće dogoditi veliki bum. Tko će uložiti u plin i davati ga jeftinije? Nitko! – naglašava Šunić te dodaje da Hrvatska sada proizvodi malo manje od 2,4 milijarde kubnih metara plina, oko milijardu uvozi, a vrlo brzo narast će na 4,5 milijardi. Ulaskom novog dobavljača plina Inina tvrtka Prirodni plin dobit će konkurenciju, čemu se većina distributera jer to podrazumijeva pregovore o uvjetima i cijeni plina. Istodobno se nameće pitanje može li se išta promijeniti u poslovanju Podzemnog skladišta plina (PSP), tvrtke kćeri nacionalnog operatora plinskoga transportnog sustava Plinacra, koje ima ugovor o zakupu skladišnih kapaciteta s Inom do 2013. Direktora PSP-a Dragica Krpan kaže da s obzirom na već sada iskazani interes velikih potrošača i nakon toga očekuju da će skladišni kapaciteti biti potpuno zakupljeni, ali od više subjekata.

E.ON može ponuditi svoja skladišta u Mađarskoj, a potrošači trebaju odlučiti o isplativosti, plaćanju većih transportnih troškova. Svjesni smo da moramo biti konkurentni pa stoga dograđujemo postojeće skladište i ulažemo u novu opremu i tehničko-tehnološka poboljšanja. Ne bojimo se drugih igrača – naglašava Krpan te dodaje da je njihova cijena skladištenja plina među najnižima u Europi te da će izgradnjom drugog skladišta biti još konkurentniji. Koristi od novog igrača svakako će imati Plinacro. Direktor Jerko Jelić Balta pozdravlja svaki dolazak novih opskrbljivača jer je to u skladu s načelima liberalizacije tržišta te podiže iskoristivost Plinacrovih transportnih kapaciteta – i onih već izgrađenih i onih u izgradnji. Naglašava da Plinacro pruža javnu uslugu transporta plina na nediskriminirajući i transparentan način s jednakim odnosom prema svim korisnicima.

Važno je spomenuti i Crodux plin kojemu se nedavno vratio umirovljeni hrvatski general Ivan Čermak. Sudeći prema riječima njegova sina Hrvoja, suvlasnika i člana Uprave, slijedi transformacija tvrtke koja se bavi trgovinom, skladištenjem i distribucijom ukupljenoga naftnog plina. Kaže da zatvaraju neka poglavlja, traže svoje mjesto na tržištu i počinju s novim planovima. O kakvim je točno planovima riječ, nisu htjeli otkriti, još su u procesu realizacije, no očito se i kod njih mijenjaju stvari, što će se vjerojatno odraziti na cijelo tržište.

Iako malo, hrvatsko tržište svima je zanimljivo, pa tako i još jednom stranom igraču, slovenskom Petrolu. Jan Dobrilović iz marketinga Petrola kaže da im tržište nije samo zanimljivo s pozicije trgovca naftnim derivatima i plinom, već planiraju zaokružiti energetski portfelj dodatnom ponudom energenata. Ove godine planiraju uložiti 15 milijuna eura, a znakovito je i što rade na preuzimanju dviju manjih plinskih kompanija. Plan im je, kažu, paralelno razvijati naftni i plinski biznis.

Hrvatsko tržište energije uglavnom je liberalizirano. To se posebno odnosi na naftu i naftne derivate te na njihov transport i skladištenje, koji su tržišne, a ne regulirane djelatnosti. Već sada ima stranih i domaćih kompanija koje konkuruju na tom tržištu i ti će se procesi vjerojatno i nastaviti u budućnosti. Tako će se gradnjom Jugoistočneoeuropskog produktovoda, objašnjavaju u Jadranom naftovodu na čelu s Antom Markovom, povezati Inine rafinerije u Rijeci i Sisku s domaćim i inozemnim tržištima te velikim potrošačkim centrima radi širenja tržišta i povećanja prodaje derivata naftne. Izgradnja produktovoda olakšat će se iskorištavanjem postojećeg koridora Jana i koridora autoceste (za dionicu Sisak – Zagreb), a on će obuhvatiti i postojeće terminale Jana i Ine sa skladišnim prostorima za naftne derivate. To će, kažu, ujedno omogućiti znatno bolje iskorištavanje kapaciteta rafinerija i njihovu daljnju modernizaciju i otvorit će nove prodajne kanale derivata naftne za Rafineriju Sisak. Nedavno su stvorili i uvjete za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te time i povrat terminala u Bosanskom Brodu. Ističu da za Jana nema novih igrača jer je rafinerija Bosanski Brod strateški partner Jana i od početka njegove gradnje.

Što se pak tiče tržišta derivata naftne, u Hrvatskoj je uz najačeg igrača Inu te OMV, Lukoil i Petrol već prisutan velik broj malih trgovaca, pa ne očekuju znatnije promjene na području konkurencije.

Ono što se, međutim, može promijeniti je već zauzete pozicije. Mađarska je Vlada pažljivo čuvala novac od MMF-a za otkup Molova udjela i time potvrdila dugoročnu strategiju i ekspanziju – postati jak regionalni igrač i najjači u Hrvatskoj. Naime, s mađarskom Vladom uz svoj bok i nako dominantan Mol postao je jači, a stručnjaci su uvjereni da će postati još agresivniji u Hrvatskoj te da će puno lakše steći većinsko vlasništvo u Inu, a time i monopol na energetskom tržištu. To će se dogoditi kad-tad, uvjereni su mnogi. S druge strane Hrvatska ne smije biti preagresivna, bliži se dugoročnim ulazak u Europsku uniju koji se ne smije ugroziti izazivanjem Mađara. No iščekivanje datuma nije nužno loše. Upućeni tvrde da u Vladi stižu jaki impulsi izvana od drugih velikih energetskih igrača kojima se vrlo teško protiviti i koji najavljaju svojevrsne promjene na tržištu koje bi i tekako mogle spriječiti monopol Mola. Vlada bi ih stoga trebala samo pažljivo usmjeriti i prema njima napraviti jasnu strategiju. Vrlo vjerojatno nesvjesno, pozdravljajući konkurenciju, Vlada napokon čini pametne poteze.

  • Pravila su igre u naftnom i plinskom poslu u Hrvatskoj relativno jasna i bilo kakav monopolistički položaj moguć je jedino ako se distributeri, kako naftne, tako i plina, počnu ponašati neflexibilno i nespremnim za vlastiti angažman u pronalazištu bolje ponude kod drugih mogućih dobavljača – zaključuje Krešimir Štih, voditelj Odjela za energetiku i elektroindustriju u Sektoru za industriju HGK.