Najveće plaće

drugom su mjestu stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, a na trećem mjestu je djelatnost opskrbe električnom energijom. Informacije i komunikacije imale su 3,2 milijarde dobiti i 1,1 milijardu gubitaka te 2,1 milijardu neto dobiti; stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3,2 milijarde dobiti i 1,3 milijarde gubitaka te 1,9 milijardi neto dobiti; opskrba električnom energijom je imala 1,7 milijardi dobiti i 247 milijuna gubitaka te 1,5 milijardi neto dobiti.

Na ukupne rezultate poduzetnika u 2010. najviše su utjecale djelatnosti koje su od neto dobiti u 2009. ostvarile neto gubitak u 2010. To su trgovina s 1,5 milijarde kuna neto dobiti u 2009. i 433 milijuna kuna neto gubitka u 2010. i građevinarstvo s 50 milijuna kuna neto dobiti u 2009. i 1,3 milijardi kuna neto gubitka u 2010. Osim toga, na formiranje ukupnog neto gubitka poduzetnika najviše su utjecale djelatnosti koje su poslovale negativno i 2009. i 2010., ali znatno su povećale neto gubitke u 2010.: prerađivačka industrija zabilježila je gubitak od 193,1 posto, poslovanje nekretninama od 271,1 posto i djelatnost pružanja smještaja i usluživanja hrane od 151,7 posto.

U 2010. je ukupno 859.808 zaposlenih kod poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava, primilo prosječnu mjesečnu neto plaću od 4664 kune, što je nominalno 0,2 posto više nego 2009. (zbog rasta cijena od 1,1 posto riječ je o realnom smanjenju od 0,9 posto).

Analiza prosječnih mjesečnih neto plaća prema područjima djelatnosti jednako je zanimljiva. Višegodišnji rezultati pokazuju da tri djelatnosti (prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo) koje zaposljavaju više od 50 posto ukupno zaposlenih za svoj rad dobivaju prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka poduzetnika. Te tri djelatnosti zaposljavale su 53,1 posto ukupno zaposlenih u 2010. i imale su manje prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka svih poduzetnika kao i prijašnjih godina, i to u prerađivačkoj industriji manje 1,8 posto, trgovini 9,3 posto i građevinarstvu 12,3 posto.

Tradicionalno velike plaće imaju zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije. Oni su u 2010. imali prosječne mjesečne neto plaće veće od prosjeka za 43,4 posto. Zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija imali su prosječne mjesečne neto plaće 43,7 posto iznad prosjeka svih zaposlenih. Zanimljivo je da su zaposleni u djelatnosti poslovanja s nekretninama u 2010. ostvarili neto gubitak, i to veći nego 2009., ali povećali su plaće za 23 posto i primili najveće plaće od 12.019 kuna, što je 157,7 posto više od prosjeka svih zaposlenih. Jedno je od obilježja hrvatskoga gospodarstva velika koncentracija poslovanja poduzetnika obveznika poreza na dobit na vrlo malo poduzetnika. Tako je bilo i u 2010., kad je stotinu najvećih poduzetnika prema broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti razdoblja, gubitku razdoblja, veličini uvoza i veličini izvoza sudjelovalo s velikim udjelom u ukupnim rezultatima svih 96.758 aktivnih poduzetnika.

U 2010. stotinu je najvećih poduzetnika sudjelovalo s 0,001 posto udjela u ukupnom broju poduzetnika, 23 posto u ukupnom broju zaposlenih, 34,9 posto u ukupnom prihodu, 49,8 posto u ukupnoj dobiti razdoblja, 48,8 posto u gubitku razdoblja, 46,9 posto u ukupnom uvozu, 56,5 posto udjela u ukupnom izvozu i 60 posto u ukupnim investicijama.

U 2010. najviše je zaposlenih imao Zagrebački holding d.o.o., najveći ukupan prihod Ina d.d., najveća je uvoznica bila Hrvatska elektroprivreda d.d., najveća izvoznica Ina d.d., najveći gubitak razdoblja zabilježila je Pliva farmaceutika d.d i najveću dobit HT d.d.

Veliki su poduzetnici u 2010. ostvarili 4,8 milijardi kuna konsolidirana financijskog rezultata – neto dobiti razdoblja (razlika između ukupne dobiti i ukupnoga gubitka velikih poduzetnika), srednji su imali četiri milijarde neto gubitka, a mali 2,5 milijardi neto gubitka, pa je ukupan rezultat bio 1,7 milijardi.