DUOPOL Treći je samo malome hrva

Tržište teži prema što većoj konkurenciji, a kompanije, svaka za sebe, prema sve jačoj dominaciji. Na početku smo u telekomunikacijama imali monopol. Mic po mic, zakon po zakon o liberalizaciji tržišta, i u mobilnu telefoniju stigao je Vipnet. Time smo dobili duopol u mobilnoj i zadržali monopol u fiksnoj telefoniji. I opet, mic po mic, i stigli su novi igrači i u fiksnoj i u mobilnoj telefoniji. A kada se tržište dinamiziralo, došlo je vrijeme da velike ribe počnu gutati male.

Prošlog je tjedna Vipnet objavio da je kupio B.net. Za respektabilnih 93 milijuna eura druga po veličini telekomunikacijska kompanija u svoje je okrilje dovela najjačega kabelskog operatera, a s njim digitalnu televiziju, internetski pristup i fiksnu telefoniju. Sada Vipnet ima gotovo sve što i HT. Iako se na telekomunikacijskom tržištu još nije dogodio duopol, svakako se radi o procesu koji vodi prema njegovu uspostavljanju: – Ovime dodatno osnažujemo svoj položaj te smo u mogućnosti ponuditi mobilne i fiksne telekomunikacijske usluge kao i napredne televizijske – izjavio je predsjednik Uprave Vipneta Mladen Pejković.

U novouspostavljenoj konstelaciji snaga na telekomunikacijskom tržištu, gdje više nitko ne može dosegnuti HT i Vipnet, takozvani alternativni operateri ostaju samo kao tržišni ukras, dokaz da konkurencija ipak živi.

Teorija kaže da je monopol skup i nefleksibilan, pa prema tome i nepoželjan. Dva se igrača lako dogovore i stvore duopol, a zdravi konkurentska odnosi nastupaju tek s trećim i četvrtim… U praksi, na malom tržištu poput hrvatskoga, gotovo da nema branše koja može podnijeti više od dva snažna igrača. Karakteristika je ovog slučaja da svaka aktivnost jednog ponuđača utječe na poziciju onog drugog i traži od njega protumjeru. To donosi slično ili istovjetno ponašanje obaju ponuđača. Zato se duopol još naziva djelomični ili parcialni monopol.

Duopol je kompaniji bolji od velikog broja konkurenata, a monopol je još bolji. No samo je TDR, barem na neko vrijeme, uspio u tome. Prvo je izbrisana Tvornica duhana Zadar, a zatim je eliminiran i jedini stvarni konkurent, Tvornica duhana Zagreb. Kada je TDR postao monopolist, dugo je uspjevao zadržati tu poziciju. No to nije moglo trajati vječno pa su na tržište s velikim kapitalom ušle vodeće svjetske kompanije Japan Tobacco i Philip Morris. To se odrazilo na prodaju TDR-a. No TDR gubi monopol i zbog vlastite pogreške. Ne pristavši na dogovor s malim trgovcima o visini rabata za cigarete, TDR si je prouzročio pad tržišnog udjela od pola posto na mjesec. Lani je još držao 80 posto tržišta, sada je na 77 posto, do kraja godine izgubit će najmanje još tri posto…

Udruženi zaštitari Dva su pravca duopolizacije u Hrvatskoj. Prvi je rezultat rane konsolidacije tržišta, gdje su tipičan primjer mljekare Vindija i Dukat koje drže 80 posto mljekarskog tržišta. Duopolizacija je počela u trenutku privatizacije, kada su te dvije mljekare dođuše bile veće od ostalih dvadesetak, ali njihov zajednički udjel na tržištu tada nije prelazio 50 posto. Za razliku od drugih mljekara, Vindija i Dukat u procesu privatizacije imali su sreću što su dobili vlasnike (Draženka Drka i Luka Rajić) koji su odmah prepoznali važnost ulaganja u proizvodnju, čime su ‘pomeli’ zatečenu konkurenciju i onemogućili nekomu trećem da uđe na njihov teritorij.

Sličan se proces konsolidacije sada događa na zaštitarskom tržištu. Među nekoliko desetaka tvrtki B.neta vodi u duopolizaciju. Telekomunikacijski uspostavljanja nove branše. Izdvajmo se Sokol Marić koji iz godine u godinu povećava svoj udjel na tržištu. Procjenjuje se da je kompanija Zlatka Marića do sada osvojila četvrtinu tržišta. Njegov najjači konkurent, sisački Sinac, dva i pol je puta slabiji. Ali što ne može učiniti jedna tvrtka, mogu učiniti njih četiri. Prije godinu dana Protect Rijeka, Adriatic Security, Zaštita Zagreb i Sigurnost Buzov počeli su se spajati, osnovavši holding kompaniju Adriatic grupa. Tako ujedinjeni, postaju druga po snazi zaštitarska kompanija i stvar se počinje kretati u smjeru duopolizacije. Istina, do podjele većeg dijela tržišta između Sokol Marića i Adriatic grupe još je dug put.

Drugi je način stvaranja duopolia uspostavljanje nove branše na tržištu. Najprije se pojavi jedan igrač s novim proizvodom ili uslugom, a relativno dugo nakon njega ohrabri se i drugi. Dobar su primjer takvog slučaja drogerije. Do ulaska dm-drogerie marka domaći tržište uopće nije poznavao takav tip specijalizirane trgovine. To je dm-u omogućilo da se pod upravljačkom palicom Mirka Mrakužića nesmetano razvija punih desetak godina. Sa svakim novim dm-ovim prodajnim mjestom raslo je uvjerenje kako za nikoga drugog na tržištu više nema mjesta. Tek kada se dm čvrsto etablirao, u Todo-ričevu je Agrokoru shvaćeno da gdje ima mjesta za jednoga, ima i za drugoga te je pokrenut lanac Kozmo, koji je lani imao rast od nevjerojatnih 334 posto. Kozmo, s lanjskim prihodom od 221 milijun kuna, ipak još debelo zaostaje za dm-om, koji je lani imao 1,6 milijardi kuna prihoda. Na austrijskoj je Bipi, koja se u međuvremenu također uključila u taj segment maloprodaje, da svojim ambicijama planovima ulaganja dokaže da tu ima mjesta i za trećega.

Slična se stvar trenutačno događa na kinotrižištu. Razlika je samo što je kinotrižište nekada postojalo, pa je propalo i trebalo ga je ponovno uspostaviti doslovno iz temelja. Tu je ulogu odigrao Blitz Cinestar koji je prvi i godinama jedini ulagao u multipleks i vraćao ljude u kina. Nakon što je stvorio lanac od devet multipleksa, čime je osvojio 70 posto kinotrižišta u Hrvatskoj, probudio se i zagrebački Continental film, koji je cijelo to vrijeme živio od jednog multipleksa kina u Zagrebu. Continental film pronašao je partnera, najveći austrijski lanac multipleksa Cineplex Constantin Grupu, i krenuo u napad. Prema najavama, Continental film priprema se da nakon proljetos otvorenog multipleksa u Osijeku otvori još šest multipleksa u trgovačkim centrima diljem Hrvatske. Da se na tom segmentu tržišta i pojavi treći igrač, za njega nema dosta trgovačkih centara u kojima bi mogao otvarati multipleks.

Kada Vipnet svojim prihodima pribroji one B.neta, i dalje će biti upola slabiji od HT-a. Međutim, preuzimanjem B.neta Vipnet je stvorio situaciju u kojoj sada na telekomunikacijskom tržištu na dva vodeća položaja imamo dva igrača sličnih značajki. Među takozvanim alternativnim operaterima teško da će netko osnažiti do razine da si može priuštiti nekoliko stotina milijuna eura ulaganja da bi se kao treći mogao upustiti u utrku s HT-om i Vipnetom, a velike svjetske kompanije u dolasku na hrvatsko tržište demotivira njegova zasićenost. Stoga će još dugo telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj imati mnoga obilježja duopolia, bez obzira na to koliko će se još malih igrača ukrcati u pojedine niše tog tržišta.