Nema tajanstvenog investitora koji kupuje Ingrine dionice

Dokle ste došli s restrukturiranjem? – Većina predviđenih aktivnosti već je provedena, donekle je osigurana financijska stabilnost. Očekujemo da će taj proces završiti u srpnju. Uspoređno s tim osmišljava se nova strategija i nova organizacija Ingre. Uprava je pomlađena s gospodinom Perićem, ali planiramo dovesti nešto mladega kadra i na ključna direktorska mjesta pojedinih sektora.

Koliki su danas Ingrini dugovi i koliko su se smanjili? – U prvom kvartalu poslovni su prihodi porasli 28 posto u odnosu na 2010. Istodobno smo smanjili zaduženje po komercijalnim zapisima, po obroku dospjelom u svibnju, na 48 milijuna kuna. Većina potraživanja bila je dio zamjene dugova za dionice (engl. debt to equity swap) provedene potkraj 2010. S većinom banaka dogovoreni su dodatni kreditni aranžmani ili su presloženi dosadašnji.

Kolike prihode očekujete ove godine? – Očekujemo da će prihodi ove godine biti na razini lanjskih ili malo veći. Trebala bi nam se i znatnije povećati profitabilnost.

To ipak ne znači da ćete je završiti u plusu? – Bez obzira na situaciju naša su očekivanja za iduću godinu optimističnija. U 2012. trebali bismo ući financijski stabilni i s mnogo većim kadrovskim i organizacijskim potencijalom.

Bliski istok, Afrika i Rusija glavna su tržišta na koja ciljate? – Da, uz Hrvatsku i regiju. Aktivni smo u BiH, Makedoniji, a otvaraju se i mogućnosti za suradnju u Srbiji. U Hrvatskoj smo ponajprije zainteresirani za projekte sa zelenom energijom. Želimo u tom segmentu napraviti iskorak, u pogone na biomasu i termalne izvore. U tijeku su i mjerenja za nekoliko potencijalnih lokacija za vjetroparkove. Za solarno elektrane također vlada interes, no zbog ograničenja od jednog megavata takvi nam projekti zasad nisu isplativi. Premijerka Kosor najavila je da će se izmjena zakona povećati snaga takvih elektrana pa će se u skladu s time povećati profitabilnost takvih projekata. U tom slučaju možda i u tom segmentu nešto pokrenemo, jer strani su partneri zainteresirani za to. Računamo također na natječaj za hidrocentralu Omblu. Sa stranim partnerima dali smo ponudu za Aerodrom Zagreb. Govori se mnogo o nizinskoj pruzi, o Plominu 3… Mnogo je najava, no vidjet ćemo koliko će Hrvatska naći novca za te projekte.

Projekt biodizela stavljen je na čekanje? – Dio investitora na koje smo računali izašao je iz tog projekta pa je sad na čekanju. Biodizel je, nažalost, burzovni proizvod podložan velikim oscilacijama i ovisan o cijeni nafte. Naravno, kad bi se cijena nafte stabilizirala na današnjim visokim razinama, to bi ponovno bilo zanimljivo. Problem s biodizelom jest i to što za njegovu proizvodnju trebaju velike količine uljane repice, a u Hrvatskoj za to nema poticaja. Očekivali smo da će Hrvatska u skladu sa smjernicama Europske unije pet posto goriva fosilnog podrijetla zamijeniti biogorivima, što bi značilo godišnju proizvodnju biodizela od najmanje 250 tisuća tona. Tvornica koju smo mi predviđali trebala je proizvoditi 150 tisuća tona. Međutim, danas biodizela na tržištu još nema, osim u manjim količinama.

U sve energetski projekte planirate ići s partnerima? – Da. Energetski projekt hidrocentrale ili termo-centrale složen je proces. Udruživanjem postižemo sinergijske učinke i veću kompetitivnost na stranim tržištima, ali i na velikim, složenim domaćim investicijskim projektima.

Prodali ste 40 posto stambeno-poslovne površine u Dvorima Lapad. Što je s ostalim Ingrinim nekretninskim projektima? – Svi su završeni: Srebrnjak, Zaprudska otok, Ilica. Na svu sreću, Ilica je bila u zlatno doba, a Srebrnjak na početku krize, zato smo uspjeli prodati sve stanove. Ingra osim u Dubrovniku zasad nema drugih prodajnih stambenih objekata.

Nećete ići u nove takve projekte? – Za sada sigurno ne. Bez obzira na poticajne Vladi mjere uz toliku količinu stanova na tržištu možete prodati samo jako ekskluzivne ili jako jeftine. Za prve problem je naći financiranje, a na drugima je teško ostvariti profit. Iako je svaka mjera za poticaj prodaje dobra, pa tako i najnovija Vladina mjera, ne može riješiti strukturni problem – skupo zemljište i visoka davanja državi. Međutim, bez mnogo povoljnijih kamatnih stopa od jedan ili dva posto, kao što su u inozemstvu, ne može se očekivati veći pomak na tom tržištu.

Bez prodaje stanova i nižih kamata nema oporavka stanogradnje? – Da bi se stanogradnja oporavila, oporavak mora biti opći. Moraju se pojaviti i investitori spremni ulagati. Dio je sigurno čekao vijest o završetku pregovora s EU. Vjerujem da će, postane li Hrvatska punopravnom članicom EU 1. srpnja 2013., to donijeti mnoge promjene i u investiranju jer će ulagači imati veću pravnu sigurnost nego dosad.

Preuzima li obitelj Marazzi projekt Poseđarje Rivijera? – Mi pokušavamo naći partnere koji bi preuzeli projekt ili ga nastavili ondje gdje smo mi stali.

Dakle, posao još nije dogovoren? – Nije dogovoren iako je nekoliko investitora pokazalo interes za taj projekt. Zainteresirani smo da nađemo nekoga tko bi realizirao projekt Poseđarje Rivijera, s nama ili bez nas. Hoće li će se to dogoditi, teško je reći jer je riječ o velikom projektu vrijednom više od 100 milijuna eura.

Posljednjih dana spekulira se o preuzimanju Ingre. Ima li istine u tome? – Među prvih deset dioničara nismo primijetili veće promjene. Prema SKDD-ovu zadnjem izvješću stotinjak je dioničara promijenilo vlasništvo, no riječ je samo o desetak ili dvadesetak tisuća dionica, što je malen postotak u ukupnom broju dionica. To su normalne oscilacije jer je Ingrina dionica uvijek bila vrlo likvidna. Nema tu nikakva ozbiljnog vlasničkog preslagivanja ni tajanstvenog investitora koji kupuje Ingrine dionice.

Jeste li riješili probleme s Arenom Zagreb? Plaća li Grad Zagreb na vrijeme? – Ugovor se različito tumačio, i sad smo na tragu toga da se dodatnim sporazumom precizno definiraju prava i obveze sudionika ugovora o Areni Zagreb. Dakle, trebale bi ga potpisati sve četiri strane: RH, Grad Zagreb, Zagrebački holding i Lanište. Vjerujem da se neće ponoviti situacija u kojoj smo dvoranu morali staviti u hladni pogon. S Holdingom smo riješili sve dugove za prošlu godinu i prihvatili plan održavanja za ovu.

Što je s dugovima prema dobavljačima? BBR Adria još nije uspjela naplatiti svoje dugove. – BBR Adria bila je podizvođač Enikona, koji je pak bio glavni izvođač radova na krovu Arene, stoga BBR mora probleme rješavati s Enikonom. Mi s BBR-om nismo imali nikakav odnos, osim što smo Enikonu pomagali plaćajući predujemom neke dijelove, primjerice čeličnu užad. To je bila jedina naša uloga u cijeloj priči.

Niste li BBR-u dali mjenicu bez pokrića? – Tražbina je imala osiguranje, koje su u BBR-u od nas tražili za obavljene radove. Poslije se ustano-vilo da to nije bilo opravdano u završenoj situaciji. Naime, podizvođač koji je za njih obavio taj posao ostao je dužan Ingra gradnji. BBR je tu mjenicu upotrijebio pogrešno i nije se uspio naplatiti. Pokrenuo je spor koji je izgubio. Shvaćam njihovu ljutnju, ali ona je usmjeren na pogrešnu adresu.

Tko je onda kriv zbog toga što im radovi nisu plaćeni? – Riječ je o Palmiru, tvrtki kojoj je BBR isporučivao čeličnu užad za napinjanje. Spor je nastao zbog toga koliko je Palmir obavio posla i koliko je platio BBR-u. U međuvremenu je Palmir, čini se, završio u stečaju. To što smo BBR-u dali mjenicu kao osiguranje plaćanja ne stavlja nas u direktnu ugovornu odnos s tom tvrtkom, samo smo nastojali riješiti situaciju koja je bila hitna zbog izdavanja uporabne dozvole. Oni su to iskoristili kako bi pokušali riješiti cijelu situaciju na prilično neposlovan način. Dalje se to provlači kao nekakav Ingrin dug. To se može dokazati papirima. Napokon, i sud je presudio da nemamo obvezu prema BBR-u.

Bude li odstupanja na krovu Arene, tko treba otkloniti te pogreške? – Enikon ima 10-godišnje jamstvo za krov, tako da za sve eventualne reklamacije imamo bankovnu jamstva. Ako Enikon ne bi otklonio problem u roku od 15 dana, Ingra bi našla nekog drugog da to obavi i naplatila bi se iz jamstava.

Možete li se naplatiti iz tih jamstava ako je Enikon prebacio poslovanje na drugu tvrtku i podnesen je zahtjev za stečaj Enikona? – Bankovna jamstva se ne mogu prebaciti. Do sada nismo imali problema s Enikonom, odnosno s njegovim neodzivom na intervenciju.