PRIMITAK IZ INOZEMSTVA Porez se plaća u Hrvatskoj i ako je ustegnut u zemlji isplate

Porez plaćen u inozemstvu nije izgubljen – može se upotrijebiti za smanjenje porezne obveze u Hrvatskoj, ali tek u godišnjoj prijavi poreza na dohodak.

Primici koje fizičke osobe ostvaruju od honorara, provizija, naknada za članstvo u nadzornim odborima i drugim tijelima drugih pravnih osoba, od rada na temelju ugovora o djelu i drugi primici koji nisu ostvareni u radnom odnosu ili obavljanjem registrirane djelatnosti oporezuju se kao drugi dohodak, neovisno o tome jesu li ostvareni u zemlji ili su primljeni iz inozemstva. Razlika je samo u subjektu koji obračunava, usteže i uplaćuje propisana javna davanja.

Kad nabrojene primitke isplaćuje tuzemni poslovni subjekt, isplatitelj obračunava i usteže porez na dohodak, a ovisno o vrsti primitka možda i obvezne doprinose. No kad fizička osoba izravno iz inozemstva primi honorar ili drugi oblik naknade, dužna je sama obračunati i platiti propisana javna davanja. Koja javna davanja mora platiti, ovisi o vrsti ostvarenog primitka. Na neke vrste primitaka treba platiti i doprinose i porez na dohodak, a na neke samo porez na dohodak. Primitak ostvaren u stranoj valuti radi obračuna javnih davanja pre- računava se u kune prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke koji vrijedi na datum primitka honorara iz inozemstva. Rok za plaćanje poreza na dohodak i doprinosa je osam dana od primitka.

Drugi dohodak primljen iz inozemstva koji bi da je ostvaren u tuzemstvu podlijege plaćanju doprinosa također podliježe plaćanju doprinosa, ali ipak ne u jednakom opsegu kao primitak ostvaren u tuzemstvu. Dok se na primitke ostvarene u tuzemstvu plaća 20 posto mirovinskog i 15 posto zdravstvenog doprinosa, na primitak ostvaren iz inozemstva plaća se samo doprinos za mirovinsko osiguranje.

Ako je primatelj drugog dohotka osiguranik u prvom stupu mirovinskog osiguranja, treba sâm za sebe obračunati 20 posto mirovinskog dopri- nosa i uplatiti ga u državni proračun. Ako je osiguranik drugog mirovinskog stupu, taj iznos dijeli na dva dijela tako da tri četvrtine uplaćuje u državni proračun, a četvrtinu na prolazni račun mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje.

Dakako, ako je iz inozemstva primljen dohodak koji je prema Zakonu o doprinosima oslobođen plaćanja doprinosa, primatelj ih ne plaća. Naprimjer, na autorski honorar primljen iz inozemstva ne plaćaju se doprinosi. Isto tako, kad umirovljenik primi iz inozemstva proviziju, naknadu za isporučeno djelo ili drugi oblik drugog dohotka, ne treba platiti doprinose jer su prema vrijedećim propi- sima primici koje ostvaruju umirovljenici oslobo- đeni plaćanja doprinosa.

Na svaki primitak primljen iz inozemstva primatelj je dužan u roku od osam dana platiti porez na dohodak i prirez. Ako je riječ o primitku od kojeg je plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje, plaćeni doprinos smanjuje osnovicu za obračun poreza. Ako su iz inozemstva primljeni honorari za isporučena autorska djela, osnovica za obračun poreza smanjuje se za 30 posto paušalno priznatih izdataka. Porez se plaća prema stopi od 25 posto.

Na obvezu plaćanja poreza na dohodak u Hrvatskoj ne utječe saznanje da je inozemni isplatitelj dohotka u državi izvora možda ustegnuo porez prema propisima te države. Čak i ako se zna da su mu u inozemstvu ustegnuli porez, primatelj je dužan sâm obračunati i platiti porez i u Hrvatskoj. Porez plaćen u inozemstvu nije izgubljen, može se upotrijebiti za smanjenje porezne obveze u Hrvatskoj, ali tek u godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Ako primatelj dohotka ima dokaz o porezu plaćenom u državi izvora dohotka i podnese godišnju poreznu prijavu, taj će mu se inozemni porez uračunati u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj. Metoda uračunavanja ovisi o tome primjenjuje li Hrvatska s državom iz koje je primitak ostvaren ugovor o izbjeg- gavanju dvostrukog oporezivanja i o tome kako je predmetnim ugovorom reguliran način ura- čunavanja inozemnog poreza.

Sve do 2010. propisi su obvezivali poreznog obveznika koji je ostvario dohodak izravno iz inozemstva da neovisno o primljenoj svoti podnese godišnju pri- javu poreza na dohodak. Budući da je u godišnjoj prijavi trebalo iskazati sve ostvarene dohotke, uz obvezu njihova kumulativnog oporezivanja, neki su porezni obveznici zbog relativno malih hono- rara iz inozemstva prema godišnjoj prijavi morali platiti znatne razlike poreza koje ne bi plaćali da su sve primitke ostvarili u zemlji. Od 2010. porezni je propis izmijenjen tako da su porezno izjedna- čeni primici od drugog dohotka ostvareni u zemlji s primicima primljenima iz inozemstva, ali samo uz uvjet da primatelj inozemnog dohotka u pro- pisanu roku sâm obračuna i uplati porez. Postupi- li tako, nema obvezu zbog inozemnog dohotka podnosit godišnju poreznu prijavu.

Ako primatelj inozemnog dohotka propusti tijekom godine ispuniti obvezu plaćanja poreza, dužan je podnijeti godišnju poreznu prijavu. Tada mu se svi dohoci za koje je propisana obveza uklju-čenja u godišnju prijavu oporezuju kumulativno, zbog čega će, možda, na dio ostvarenog primitka morati platiti porez prema stopi od 40 posto.