Što bi uvozile iz Hrvatske

GDJE SU PRILIKE ZA HRVATSKU

• prehrambena industrija

• turizam

• ekoproizvodnja

• farmaceutika

• tranzit i logistika (‘vrata Europe’)

• regionalno središte (‘vrata Balkana’)

• elektroindustrija

Lakše je biti član kluba. Kupuje se i prodaje sve, nema onoga za čime nema potražnje, no, važno je reći, i ponude. Veliko i kupovno moćno tržište znači i veliku konkurenciju, odnosno težak ulazak za sve nove igrače. Olakotna je okolnost što se mnogo lakše natjecati kao član kluba nego kao ‘treća zemlja’. Imajući to na umu, vjerojatno je najbolji način približavanja toga velikog i sofisticiranog tržišta odabrati nekoliko zemalja članica različitih prema veličini i mogućnostima, od bogatijih i većih do manjih.

Susjedna Mađarska zemlja je s 10 milijuna stanovnika, što je smješta u razred manjih tržišta, ali zato je 33. na rang-listi svjetskih uvoznika, objašnjava Peter Zavoczy iz Veleposlanstva Republike Mađarske u Hrvatskoj. Sudjelovanje na zajedničkom europskom tržištu znači da je dostupna sva roba karakteristična za razvijena tržišta, no preferencije potrošača, napominje, razlikuju se u odnosu na druge članice. Tako će Mađari raditi i više konzumirati vina, a Nijemci ili Češi prije će birati pivo. Isto tako Talijani, Francuzi i Španjolci više će trošiti na odjevne predmete od Mađara. Prilike za Hrvatsku u zdravstvenoj industriji, ekogospodarstvu, razvoju nekretnina, tranzitu robe i industriji utemeljenoj na znanosti. Dobar primjer za to jest Luka Rijeka i zajedničko pozicioniranje povezanih prometnih pravaca za države Srednje i Istočne Europe. Na tom tržištu, uz dosadašnju dobru suradnju u tranzitu, već ima dobro pozicioniranih hrvatskih proizvođa i usluga poput mineralne vode Jane, niza Podravkih proizvoda, Končarovih visokonaponskih transformatora, građevinskih tvrtki, pa i proizvođača softvera. Hrvatima Mađari preporučuju daljnji razvoj turizma, tranzita i prehrambene industrije.

Visoki standardi. Kad je riječ o najzahtjevnijim tržištima, najbolji su primjeri, savsm sigurno, dvije gospodarski najmoćnije članice Unije Francuska i Njemačka, koje same imaju otprilike 145 milijuna ljudi. Obje pripadaju klubu sedam najrazvijenijih zemalja svijeta i mogu biti lakmus-papir za sva najzahtjevnija globalna tržišta. Standardi sudjelovanja koji se moraju zadovoljiti iznimno su visoki, ali prodati se može sve. Philippe Colombani iz Veleposlanstva Francuske smatra da je posebnost francuskog potrošača u odnosu na druge možda u osjetljivosti na autentičnost proizvoda uz ispunjavanje zahtjeva vezanih uz kvalitetu i cijenu. Prilika za one koji traže nove niše, kaže, proizlaze iz sve veće stope nataliteta, rijetkog slučaja u EU, pa u skladu s time rastu potrebe za kvalitetnim uslugama namijenjenima djeci (vrtići, škole, jaslice i općenito usluge ili proizvodi usmjereni na obitelji). Potražnju u Francuskoj obilježit će dominant trend održivog razvoja u transportu, energetici, smještaju i prehrani. Među prvim preporukama Francuza opet su turizam i prehrana. Colombani napominje i kako se treba više otvoriti investicijama jer iz njih često nastaje povratni izvoz u EU. Hrvatske proizvođače, inače slabo zaustavljene na tom tržištu, mogao bi diferencirati i ‘pogurnuti’ ne samo dobar proizvod nego i mnogo popratnih činitelja poput poštovanja rokova, proizvodnih standarda, načina upravljanja proizvodnjom itd. Kvaliteta je, zapravo, podsjeća Colombani, već zajamčena pravilima.

Dobra ilustracija Hrvatima manje poznatog tržišta, ali savsm sigurno za- Tržišta EU mogu se osvojiti samo većom proizvodnjom visokokvalitetnih proizvoda. U Hrvatskoj gospodarskoj komori dvojakog su stajališta prema posljedicama ulaska u Europsku uniju. Smatraju kako će to biti dobra prilika za najbolje, no istodobno upozoravaju i na opasnosti koje prijete nespremnima za promjene. Svoj zadatak, pripremu terena, počeli su obavljati, podsjeća Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica HGK, još prije 10 godina otvaranjem predstavnstva u Bruxellesu i umrežavanjem sa svim relevantnim institucijama i interesnim skupinama. Dobra je vijest da njihove ankete pokazuju spremnost većine hrvatskih poduzetnika za članstvo u EU, uvođenje promjena i veću konkurenciju iako ima i onih koji su se tek nedavno počeli pripremati unatoč tomu što je vremena sve manje. Trnokop-Tanta kao hrvatsku prednost ističe odličan geostateški položaj zemlje na glavnim globalnim komunikacijskim točkama i dobro razvijenu infrastrukturu te podsjeća na to kako više od 60 posto trgovine ostvarujemo s Europskom unijom, ujedno najvećim ulagačem u hrvatsko gospodarstvo. Poseban potencijal HGK vidi u ‘malim inovativnim tvrtkama koje ulažu u istraživanje i razvoj te osmišljavaju nove proizvode i usluge koje uspješno plasiraju na strana tržišta’. Slično drugim sugovornicima smatra kako hrvatski proizvod treba iskoristiti niše u kojima može uspješno konkurirati, bilo da je riječ o vojnoj opremi, ekološkoj hrani, maloj brodogradnji bilo o uslugama. Neke hrvatske tvrtke uspješnije će poslovati, a neke će se morati povezati i okupiti u segmentu ljudskih resursa, opreme i znanja kako bi povećale svoju konkurentnost.

Potencijal hrvatskoga gospodarstva na tržištima članica EU može se bolje i na dulji rok iskoristiti samo povećanjem proizvodnje visokokvalitetnih proizvoda uz podupiranje razvoja i osnivanja proizvođačkih udrug te brendiranje proizvoda oznakama kvalitete, tradicije i izvornosti – zaključuje Trnokop-Tanta.

Što bi uvozile iz Hrvatske

Mađarska

Hrvatima Mađari preporučuju daljnji razvoj turizma, tranzita i prehrambene industrije

Uvoz iz Hrvatske: 200 milijuna eura*

Francuska

Turizam, prehrana, ali treba se više otvoriti i investicijama jer iz njih često nastaje povratni izvoz u EU

Uvoz iz Hrvatske: 122 milijuna eura*

Češka

Turizam, ekoproizvodnja, kvalitetan namještaj, elektroindustrija, farmaceutika, možda naš koncept elektroautomobila

Uvoz iz Hrvatske: 80 milijuna eura*

Austrija

Austrijsko tržište veoma je zasićeno, zato je jedini način ulaska probiti se s nečim novim ili boljim od dosadašnjega

Uvoz iz Hrvatske: 471 milijun eura*

• prema DZS-ovim podacima za 2010.