Home / Ostalo / Imamo izvanredne rezultate u novinskom tisku

Imamo izvanredne rezultate u novinskom tisku

Sadržaji InfraredArta bit će novi kolegiji na studijima različitih umjetničkih likovnih smjerova i o tome vodimo predivne razgovore u Parizu – najavljuje profesor Žiljak s kojim u ekipi rade njegove kćeri Ivana i Jana. Mnogi testovi jesu offsetni tisak, digitalni tisak s najrazličitijim bojilima, sitotisak, fleksotisak te stare tehnike s pomalo napuštenim tehnologijama. Imamo izvanredne rezultate u novinskom tisku. Vjesnik su prve dnevne novine koje su uspješno odradile zagonske slike za blisko infracrveno područje. O tome je vijest objavljena i kod nas i u svijetu, posebno u Indiji – objašnjava profesor Žiljak.

Profesor Žiljak prisjeća se najljepšeg događaja u inovatorskoj karijeri: prije dvije godine na istodobnim natjecanjima u Moskvi i Ženevi u isti sat osvojili su zlatne medalje i posebne nagrade. U Rusiji je bio prof. dr. sc. Klaudio Pap, a u Ženevi nije bilo nikoga iz ekipa. Trebala je nazočiti Ivana Stanimirović Žiljak, ali zbog bolesti odustala je od puta na zagrebačkom aerodromu.

Sve su to velika natjecanja, događanja na kojima sudjeluje od tisuću do dvije tisuće natjecatelja. Kao Zimske olimpijske igre na kojima sam vodio našu reprezentaciju boba u Salt Lake Cityju 2002. godine. U Pittsburgu na IPEX-u bilo je 1600 natjecatelja – kaže profesor Žiljak koji se prije nekoliko dana vratio iz Pariza gdje je održana velika prezentacija hrvatskih brendova pod vodstvom HGK. Infraredesign je izložen na ulazu u Louvre pa su na tisuće posjetitelja pokazale zanimanje za dvostruku, skrivenu i nevidljivu sliku. Profesor Žiljak trenutačno je s profesorom Papom u SAD-u gdje će prezentirati novi projekt dvostruke kamere za NIR spektar.

Kad je riječ o komercijalizaciji inovacija i financijskoj dobiti, ta je priča skromnija od broja osvojenih zlatnih medalja. Infraredesign se razvija, angažirano je desetak inženjera koji provode pokuse i bave se primjenom na različitim materijalima i s različitim bojilima. No troškovi premašuju dobit.

Prijavljeni patenti nestaju ako se ne plate svake godine. Ipak, ideja o IRD-u prevelika je da se posve ne angažiramo, 24 sata na dan. Potrebno je sanjati najrazličitije primjene i vjerovati u nešto posve novo. Da bismo upravljali bojama, stvoren je i IRD rječnik, uvedena je nova veličina u colorimetru s nazivom Z. Bez nje ne bismo mogli komunicirati ni međusobno ni s ostalim znanstvenicima. To je numerička veličina pridružena svojstvu materije u apsorpciji bliskoga infracrvenog svjetla na 1.000 nanometra. Otuda se kreće u druge valne dužine kroz nelinearno ponašanje IRD refleksije svjetla.

Novi je izazov flora. Biljni svijet pokazuje čudna, zasad neobjašnjiva stanja u NIR spektaru. Velik je korak napravljen nakon konstrukcije dualne aparature koja vidi, bolje rečeno razdvaja, ono za naše oči i ono gdje je za nas mrak. Vjerujemo da će komercijalizacija premašiti sadašnja ulaganja – kaže profesor Žiljak kojemu je glavna motivacija ushit zbog otkrića upravljanja nevidljivim spektrom svjetla koji se planira u dijelu vidljivom našim očima. Žiljak kaže da je najveće uzbuđenje nastalo kad je ista teorija primijenjena na slikarske boje. Nastala su Infraredart djela u konvencionalnom štajerskom miljou; ulja na platnu, akvareli i grafike. Velika platna Nade Žiljak izložena su u Parizu kao slikarska novost. Ova tema će biti poznata kao ‘Zagrebačka škola InfraredArt’.

Kako se uopće moglo dogoditi da državna tvrtka državi ne plaća PDV? Zbog različitog tumačenja Porezne uprave i Uprave HRT-a. Zakon je 1. siječnja 2010. točno definirao porezni tretman RTV pristojbe. Do tada se u načelu mogao dvojako tumačiti. Naravno da ga je HRT tumačio onako kako mu je više odgovaralo.

Tvrtka možda može tumačiti propis na jedan način, ali s prvim poreznim rješenjem postaje jasno da ga Porezna uprava tumači na drugi. I Porezna uprava bila je dosta inertna u tome. Problemi se vuku još od kraja 90-ih. Mi smo tek 2010. dobili izvršno, dakle drugostupansko, rješenje za 2002., a ove godine prvostupansko rješenje za obveze od 2006. do 2008.

Ali uprave su bile svjesne duga. Zašto se prije nije riješio taj problem? Vjerojatno zbog nedostataka odlučnosti i volje za suočavanje s njime. No što god da je bilo u prošlosti, Republika Hrvatska osnivačica je javne ustanove HRT-a. Isto tako, prema Zakonu o javnim ustanovama, država jamči za sve HRT-ove obveze i istodobno država preko Porezne uprave tereti HRT za 500 milijuna kuna. To je problem kojim će se trebati pozabaviti na najvišim razinama, pogotovo prije ulaska u EU. Iskreno se nadamo otvorenom dijalogu s Ministarstvom financija.

Vi predlažete kompenzaciju za dio duga? U suradnji s poreznim stručnjacima, koji također smatraju da se zbog nepostojanja temelja u zakonu ta obveza može osporiti, smatramo da to nije HRT-ova realna obaveza. Dio koji nije sporan željeli bismo pomalo otplaćivati. U dogovoru s Poreznom upravom želimo ući u program ponuđen i drugim poduzetnicima, program otplate u roku od 30 mjeseci, zbog očuvanja likvidnosti.

Je li državi već nešto predloženo da se to omogući? Razgovaramo izravno s Poreznom upravom i nadamo se da ćemo naći sugovornika u Ministarstvu financija. Bude li Porezna uprava inzistirala na svom stajalištu, problem podmirenja duga bit će opet na Ministarstvu financija i Vladi jer HRT sigurno neće moći platiti 500 milijuna.

Financijski pokazatelji pokazuju velik napredak, povećala se kontrola troškova, planira se još 389 otkaza. Je li to dovoljno s obzirom na prevelik broj ljudi? Za razdoblje do 2014. mislimo da je to dovoljno. Htjeli smo napraviti socijalno osviješten program koji s druge strane donosi dovoljno financijskih pogodnosti. Rezultatima u 2010. dokazali smo da to možemo, čak i s teretom svih zaposlenih. Ne treba zaboraviti da smo prema ugovoru koji smo potpisali s Vladom obvezni pokrenuti dva nova kanala. Oni nose nove troškove, ali zahtijevat će i dodatan angažman. Produktivnost će se povećati jer će jednak broj ljudi raditi opsežniji posao.

Što s većom kontrolom operativnih troškova? U posljednjih godinu dana zaposlenici su postali svjesniji važnosti štednje. Dio problema odnosi se i na zastarjelu tehnologiju, čije održavanje nosi velike troškove. Zato, ali i radi održavanja razine kvalitete u skladu s vremenom, planiramo pokrenuti investicijski ciklus vrijedan 200-tinjak milijuna kuna. Ulaganjem u tehnologiju, automatizacijom procesa i digitalizacijom dodatno ćemo uštedjeti, i to ne samo zbog smanjenja ljudi nego i zbog racionalnih procesa. HRT bi se do kraja 2014. trebao financijski stabilizirati i osvremeniti. No s tom godinom ništa ne završava. Možda ćemo tada moći dalje smanjiti broj zaposlenih.

Očekujete li onda da će poslovanje prvi put biti pozitivno 2014. ili će ipak biti i prije? Trebalo bi biti već 2013. iako to, naravno, ovisi i o općoj gospodarskoj situaciji i tome hoćemo li održati planiranu razinu marketinških prihoda.