Kako se uopće moglo dogoditi da državna tvrtka državi ne plaća PDV?

Kako se uopće moglo dogoditi da državna tvrtka državi ne plaća PDV? Zbog različitog tumačenja Porezne uprave i Uprave HRT-a. Zakon je 1. siječnja 2010. točno definirao porezni tretman RTV pristojbe. Do tada se u načelu mogao dvojako tumačiti. Naravno da ga je HRT tumačio onako kako mu je više odgovaralo.

Tvrtka možda može tumačiti propis na jedan način, ali s prvim poreznim rješenjem postaje jasno da ga Porezna uprava tumači na drugi… I Porezna uprava bila je dosta inertna u tome. Problemi se vuku još od kraja 90-ih. Mi smo tek 2010. dobili izvršno, dakle drugostupanjsko, rješenje za 2002., a ove godine prvostupanjsko rješenje za obveze od 2006. do 2008.

Ali uprave su bile svjesne duga. Zašto se prije nije riješio taj problem? Vjerojatno zbog nedostataka odlučnosti i volje za suočavanje s njime. No što god da je bilo u prošlosti, Republika Hrvatska osnivačica je javne ustanove HRT-a. Isto tako, prema Zakonu o javnim ustanovama, država jamči za sve HRT-ove obveze i istodobno država preko Porezne uprave tereti HRT za 500 milijuna kuna. To je problem kojim će se trebati pozabaviti na najvišim razinama, pogotovo prije ulaska u EU. Iskreno se nadamo otvorenom dijalogu s Ministarstvom financija.

Vi predlažete kompenzaciju za dio duga? U suradnji s poreznim stručnjacima, koji također smatraju da se zbog nepostojanja temelja u zakonu ta obveza može osporiti, smatramo da to nije HRT-ova realna obaveza. Dio koji nije sporan željeli bismo pomalo otplaćivati. U dogovoru s Poreznom upravom želimo ući u program ponuđen i drugim poduzetnicima, program otplate u roku od 30 mjeseci, zbog očuvanja likvidnosti.

Je li državi već nešto predloženo da se to omogući? Razgovaramo izravno s Poreznom upravom i nadamo se da ćemo naći sugovornika u Ministarstvu financija. Bude li Porezna uprava inzistirala na svom stajalištu, problem podmirenja duga bit će opet na Ministarstvu financija i Vladi jer HRT sigurno neće moći platiti 500 milijuna.

Financijski pokazatelji pokazuju velik napredak, povećala se kontrola troškova, planira se još 389 otkaza. Je li to dovoljno s obzirom na prevelik broj ljudi? Za razdoblje do 2014. mislimo da je to dovoljno. Htjeli smo napraviti socijalno osviješten program koji s druge strane donosi dovoljno financijskih pogodnosti. Rezultatima u 2010. dokazali smo da to možemo, čak i s teretom svih zaposlenih. Ne treba zaboraviti da smo prema ugovoru koji smo potpisali s Vladom obvezni pokrenuti dva nova kanala. Oni nose nove troškove, ali zahtijevat će i dodatan angažman. Produktivnost će se povećati jer će jednak broj ljudi raditi opsežniji posao.

Što s većom kontrolom operativnih troškova? U posljednjih godinu dana zaposlenici su postali svjesniji važnosti štednje. Dio problema odnosi se i na zastarjelu tehnologiju, čije održavanje nosi velike troškove. Zato, ali i radi održavanja razine kvalitete u skladu s vremenom, planiramo pokrenuti investicijski ciklus vrijedan 200-tinjak milijuna kuna. Ulaganjem u tehnologiju, automatizacijom procesa i digitalizacijom dodatno ćemo uštedjeti, i to ne samo zbog smanjenja ljudi nego i zbog racionalnih procesa. HRT bi se do kraja 2014. trebao financijski stabilizirati i osvremeniti. No s tom godinom ništa ne završava. Možda ćemo tada moći dalje smanjiti broj zaposlenih.

Očekujete li onda da će poslovanje prvi put biti pozitivno 2014. ili će ipak biti i prije? Trebalo bi biti već 2013. iako to, naravno, ovisi i o općoj gospodarskoj situaciji i tome hoćemo li održati planiranu razinu marketinških prihoda.