Ta igrica bilježi i najveće transakcije pravog novca za virtualne vrijednosti. Jedan je igrač, primjerice, u toj igrici kupio sebi virtualni otok za 26.500 dolara, a drugi svemirsku postaju za 100.000 američkih dolara (planirao je zaraditi tako što će je preurediti u noćni klub).
S obzirom na vrijednosti koji se vrte u ovoj hi-tech paralelnoj ekonomiji, nije čudno što sve više privlači zanimanje stručnjaka, ali i kreativaca. Svatko tko mašta o tome da ima vlastitu valutu i postane Rohatinski svoje male narodne banke može to učiniti. Satoshi Nakamoto prije dvije godine napravio je upravo to sa svojom virtualnom valutom bitcoin. Trenutačno na svijetu postoji oko 6,5 milijuna bitcoina koje korisnici čuvaju na svojim računalima i koje sve veći broj stranica prima kao legitimno sredstvo plaćanja.
Cijeli je sustav siguran i u načelu je nemoguće trošiti bitcoine koje čovjek ne posjeduje. Nijedna vlada ni banka na svijetu nemaju nikakvu kontrolu nad tom valutom, a njezin je broj ograničen tako da ne dolazi do inflacije. Što se tiče vrijednosti valute, ona je trenutačno oko 18 dolara i sve više raste. Možda je riječ o još jednom primjeru ekonomskog balona, a možda gledamo neki budući monetarni sustav; fleksibilne, decentralizirane i sigurne valute koje nisu dio starih sustava koji sinusoidalno padaju u krize.
‘Problem’ je što se virtualni novac u načelu ne može zamijeniti za pravi.