Žrtve najnovijih hakterskih napada

Stvari su se malo pomaknule s mrtve točke posljednjih mjeseci dana zahvaljujući Vladinim poticajima u obliku plaćanja pola rate kredita u četverogodišnjem razdoblju. U manje od dva mjeseca prema tom je modelu prodano 500-tinjak stanova, no iako hvale tu mjeru, mnogi se pitaju što će biti kad se ‘potroši’ predviđena kvota subvencija.

Interes kupaca veći je nego prije, ali prodaja nije onolika kolika se objavljuje u medijima. U Zagrebu su trenutačno najtraženiji dijelovi grada Lanište i zapadni dio, gdje je cijena četvornog metra od 1200 do 1500 eura. No pitanje je što će se dogoditi kad se i ako se proda 1000 stanova predviđenih Vladinim modelom. Hoće li još 10 tisuća neprodanih stanova naći kupce i hoće li ti kupci moći raditi i moći vraćati kredite? Tko jamči da će kamate ostati kolike su sada? Koliko će brakova opstati, koja će politička opcija biti na vlasti…? – pesimističan je Ivan Bižanović, vlasnik agencije Lika nekretnine koji smatra da će Vladine mjere imati samo kratkotrajnu učinak i da neće pokrenuti oporavak tržišta nekretnina.

Građevinarima su preostali jedino optimizam i nada, stoga ne začuđuje što su gotovo svi odreda zadovoljni Vladinom mjerom koja je za razliku od prijašnjih kupcima stanova omogućila znatnu uštedu. Država svojom subvencijom građanima daruje desetinu vrijednosti stana, a takav dar, kao što nam je prokomentirao jedan građevinar, možete očekivati samo od roditelja ili eventualno od ljubavnika.

Danijel Babić, potpredsjednik HUP-ove Udruge developera i svlasnik Profecusta, također podupire te poticaje i kaže da se već sada vidi njihov pozitivni učinak.

U ovih nešto više od mjesec dana prodaja nam je porasla 40-ak posto, što je u trenutačnoj situaciji na tržištu nekretnina više nego odlično. U svakom slučaju, mjera će pozitivno utjecati i sigurno će se zahvaljujući njoj smanjiti građevinarski dugovi bankama – smatra Babić.

Međutim, to neće značiti da će zaraditi na projektima, odnosno zgradama sagrađenima netom prije krize. Mogu se samo nadati da će njihov gubitak biti što manji i da će stanove koji su im preostali što prije prodati. Naime, zarada na koju su računali davno se istopila zbog toga što su stanove prodavali znatno sporije i za mnogo nižu cijenu nego što su na početku planirali. Zbog dulje prodaje banke su građevinarima produljile rok za otplatu kredita, što je značilo i veća izdvajanja za kamate.

Rekao bih da se otprilike pola zarade istopilo na većim kamatama, a pola zbog nižih cijena stanova. U našem slučaju dodatni je problem bio što smo imali kredit u švicarcima. Zbog svega toga sa svoja posljednja dva projekta, Laništu i Španskom, bit ćemo u gubitku – kaže Babić koji za stanje na tržištu ne krivi banke i kaže da je logično da financijske institucije pokušavaju naplatiti do kraja sva svoja potraživanja.

Međutim, ne slažu se s tim tezom. Mnogi sudionici na nekretninskom tržištu upravo banke smatraju jednim od krivaca za trenutačno stanje. Za razliku od države koja pomaže poticajima, građana koji plaćaju visoke kamate i trpe posljedice visokog tečaja švicarskog franka te građevinaru koji gomilaju gubitke banke jedine, kažu, još nisu podnijele teret krize na nekretninskom tržištu.

Mnogo je primjera u kojima je građevinar ušao u projekt uzevši kredit u banci, nije uspio prodati stanove, no banka nije proglasila njegov stečaj nego mu ‘sjedi’ na cijelom projektu i tjera ga da vratiti kredit i prodaje stanove po cijeni po kojoj se ne mogu naći kupci. Građevinar je izgubio gotovo sve, no banka i dalje ne želi preuzeti u svoju bilancu stanove i prodavati ih po tržišnim cijenama kako ne bi iskazala gubitke. Mnogo je građevinara na aparatima, a banke odlučuju o tome hoće li ih isključiti s njih – objašnjava Bižanović.

Dio građevinara, osim toga, dao je bankama privatne mjenice, pa i da želi, ne može sâm proglasiti stečaj kompanije jer bi to značilo i gubitak vlastite imovine.

Ja imam sreću što sam sâm financirao 30 posto projekta, a banka ostatak, s 8,5 milijuna eura. Ostalo mi je vratiti još otprilike milijun eura kredita.

Ne promijene li se uvjeti gradnje novih zgrada, sljedeće bi se godine na zagrebačkom tržištu moglo naći samo stotinjak novih stanova, tvrdi Danijel Babić, potpredsjednik HUP-ove Udruge developera i svlasnik Profecusta. Prema njegovim riječima, dugoročan oporavak tržišta stanogradnje nije moguć bez smanjenja PDV-a na stanove.

Hrvatska ima najveći PDV na stanove u okružju. U većini zemalja, naime, stopa PDV-a jest od šest do 11 posto, a u Srbiji je nula posto. Jedino Danska ima veći PDV od 25 posto. Posljednja Vladina mjera donijet će kratkoročne pozitivne učinke, no za dugoročan oporavak tržišta PDV treba smanjiti na 10 posto. Zahvaljujući tomu stanovi bi mogli pojeftiniti 200-tinjak eura, a od ponovnog pokretanja građevinskog sektora na kraju bi profitirala i država – objašnjava Danijel Babić.