Home / Biznis i politika / Todorić u velikom poslu sa Slovencima

Todorić u velikom poslu sa Slovencima

Točno dvije godine otkako je naslijedila premijersku stolicu, Jadranka Kosor doživjela je čast da joj se predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy obrati riječima: ‘Gospođo premijerko, imam čast uime 27 zemalja članica, uime 27 šefova država ili vlada, prenijeti vam dobru vijest da će Hrvatska postati 28. zemlja članica’. Otkako su prošlog petka čelnici Europske unije službeno objavili završetak pregovora s Hrvatskom, koja treba postati punopravna članica EU 1. srpnja 2013., u Banskim dvorima ne prestaje se slaviti. Prije dvije godine obećane krumpir-salate još nema jer je većina krumpira i dalje prevruća.

Kažu da su u ljubavi i ratu dopuštena sva sredstva, ali u biznisu to pravilo nije primjenjivo. U ratu koji vodi sa svojim donedavnim partnerom Slobodanom Vučićevićem Goranko Fižulić napravio je tešku pogrešku u koracima, koja će više štetiti njemu nego Vučićeviću. Nakon što je Magma ishodila sudsku zabranu raspolaganja i iskorištavanja marke Turbo limač i sedam drugih brendova tvrtke Adria Design, Vučićević je mrtav-hladan privremeno zatvorio svih 29 trgovina te tvrtke u Hrvatskoj. Time je onemogućio prodaju Magmine robe, što će za posljedicu imati daljnje urušavanje Magmina poslovanja.

Kakav je god rasplet s prodajom 25-postotnog paketa dionica AD Plastika, koje su bile u vlasništvu slovenskog Preventa, čelnik solinske tvrtke Josip Boban očekivao, za njega je ispalo bolje od očekivanog. Iako se mjesecima tražio kupac cijelog paketa, što bi značilo i novog strateškog ulaganja koji bi možda imao i drugačiju poslovnu viziju od Bobanove uprave, banke koje su prodavale Preventov paket na kraju su ipak morale rastrančirati prodaju dionica. Time se vlasnička struktura AD Plastika bitno promijenila i usitnila, što je pak Bobanu odriješilo ruke u donošenju budućih poslovnih odluka.

Pokaže li se točnom informacijama da je glavni potencijalni kupac 10,6 posto dionica Podravke koje drži OTP banka multinacionalna korporacija Unilever, mnogi će u Koprivnici plakati za propuštenom prilikom da se Podravka proda Agrokoru. Bude li Unilever kupio taj paket dionica, sigurno se neće zaustaviti na tome, već će se potruditi da postane većinskim vlasnikom Podravke. U ovom trenutku to jest dokaz da koprivnička kompanija dobro posluje i da je dobro pozicionirana na domaćem i inozemnom tržištu, kako to komentira njegov predsjednik Uprave Miroslav Vitković, no u budućnosti će se, dogodi li se taj scenarij, pokazati da Podravka može biti još mnogo bolja kompanija, ali s mnogo manje zaposlenika nego što ih ima sada.

Na relaciji Vipnet – Končar uspostavljeno je poslovno prijateljstvo koje ima potencijal prerašti u vrhunski izvozni proizvod. Prema Vipnetovoj ideji Končarov Institut za elektrotehniku napravio je prototip hibridnog (sunce, vjetar, vodik) sustava za napajanje bazne stanice za mobilne operatere, koji je uz mnogo riječi hvale za inovaciju predstavljen u utorak u Končarevu tvorničkom krugu. Uključeni u taj projekt, uključujući i čelnika Končara Darinka Bagu, kažu kako im nije poznato da se takav izvor napajanja baznih stanica rabi još negdje u svijetu, što otvara prostor Končaru da s tom inovacijom izađe na strana tržišta.

Od najžešćeg i najomraženijeg konkurenta zaposlenicima Radija 101, Juraj Hrvačić pretvorio se u njihova spasioca. Mnogi su ‘progutali knedlu’ kada je prošlog tjedna na javnom otvaranju ponuda za kupnju Radija 101 najizdašnija bila ona Hrvačićeva Media servisa, koja je iznosila 15 milijuna, 101 tisuću i 101 kunu. Ukupnim je iznosom Hrvačić u startu pokazao koliku poslovnu i osobnu vrijednost ‘stojedinica’ za njega ima, čime je iz igre izbacio druga dva ponuditelja, tvrtku Hit press i njemačkog investitora Impossible egressus, koji su nudili 10, odnosno, 8,5 milijuna kuna. Preuzimanje će biti obavljeno nakon što Vijeće za elektroničke medije izda suglasnost za prijenos koncesije.

Ni tjedan dana nakon što se u hrvatskim medijima proširila vijest da je mađarski Mol stekao prevladavajuća upravljačka prava u Ini zahvaljujući mitu od deset milijuna eura koje je, navodno, čelnik Mola Zsolt Hernádi isplatio Ivi Sanaderu, nikto se s hrvatske strane još nije našao obveznim tu tezu potvrditi ili demantirati. Unatoč oštrim demantijima iz Mola, tako još visi u zraku pitanje je li se Hernádi ogrješio o zakone ili je žrtva političkih obračuna. Prema svemu sudeći, hrvatskoj se Vladi ne žuri suviše s odgovorom, pa je premijerka poslala pismo DORH-u u kojem predlaže sastanak na tu temu, na kojemu će, ističe se u pismu, ‘na stol biti stavljene sve činjenice’.