ZDENKA

Novi vlasnici šire asortiman sireva i osvajaju regiju. Granolio i Cautio u tri godine u tvrtku uložili oko 15 milijuna eura, stabilizirali je i pripremili za tržište EU. No Zdenka je još (pre)malen igrač. Izazov će stoga biti kako da se ubrzo ne utopi u krilu neke multinacionalke.

O nomu tko osobno ne zna neku Zdenku, prva je asocijacija na to ime gotovo sigurno Zdenka iz Velikih Zdenaca. Ta se pak Zdenka od neugledne stare gospođe na samrtnoj postelji u posljednje tri godine pretvorila u dopadljivu damu punu života. Budući da su takvi preokreti sa sretnim završetkom prava rijetkost u hrvatskom gospodarstvu, većina je promatrača i nakon što su zagrebački Granolio i naši Cautio preuzeli mliječnu industriju Zdenka i obećavali da će joj udahnuti nov život, s velikom dozom skeptičnosti znala reći: pričekajmo nekoliko godina.

No otkako su Granolio u vlasništvu Hrvoja Filipovića i Cautio braće Mihalj u jesen 2008. formalno preuzeli Zdenku-mliječne proizvode, a sam Granolio Zdenačku farmu i Preradu žitarica, još dvije sljednice nekadašnje Zdenke d.d., koja je zajedno sa svojom dionicom prošle godine i službeno prestala postojati, teško je naći zamjerku u ovoj priči.

Novi su vlasnici u svojoj ponudi za Zdenka-mliječne proizvode, glavnog nasljednika nekadašnje industrije i nositelja brenda Zdenka, obećali da će u roku od pet godina uložiti 140 milijuna kuna. Dosad je, kaže predsjednik Uprave Željko Gajtaj, uloženo oko 15 milijuna eura, odnosno 111 milijuna kuna. Najviše je otišlo u nove pogone i strojeve pa bi ovaj put vodstvo zdenačke mlje-

Iako je Zdenka uspjela preživjeti sve nedaće zahvaljujući jakom brendu koji se urezao u svijest potrošača u Hrvatskoj i drugim zemljama bivše Jugoslavije, on je donedavno bio vezan isključivo uz topljeni sir. Sadašnji portfelj Zdenkinih proizvoda neusporedivo je širi – od tvrdih i polutvrdih sireva, svježeg sira, sirnih namaza, premium sireva s tartufima, maslaca itd. Cijela poslovna filozofija i strategija poslovanja počiva na širenju portfelja, posebno na proizvode s dodanom vrijednošću. – Jedino novi proizvodi i tržišta osiguravaju nov prihod – kaže Gajtaj. Drugi je dio strategije biti cjenovno malo ispod konkurenata, ali kvalitetom na istoj razini.

Poplava novih proizvoda utjecala je i na promjenu u strukturi prihoda. Tako topljeni sirevi više nisu najjači segment jer su im se opasno približili polutvrdi i tvrdi sirevi, među kojima je najprodavaniji proizvod trapist kora. Nakon njih najviše rastu svježi sirevi, maslac i namazi. Također, više se ne prodaje sirovno mlijeko, što je donosilo najmanji dohodak, već samo preradeni proizvodi.

Među prvim većim investicijama bila je ona u pogon za topljenje sireva 2009., za što je Zdenka uspjela povući 7,4 milijuna kuna iz fonda SAPARD. Prošle godine povučeno je dodatnih nepovratnih 11 milijuna kuna iz fonda IPARD, čime je Zdenka postala jedina hrvatska tvrtka kojoj je pošlo za rukom iskoristiti oba pretpristupna fonda EU. Prvi projekt, sufinanciran iz SAPARD-a, bio je vrijedan oko 40 milijuna kuna te je zadovoljio najviše standarde, a drugi koji se odnosio na opremanje postojećih objekata za poslovanje s mljekom vrijedan 55 milijuna kuna ovih je dana dobio izvozni broj i prvu kategoriju objekata. To znači da je proizvodnja potpuno modernizirana i u skladu s europskim standardima te da Zdenka može neometano izvoziti na tržišta EU. Upravo je to bila jedna od bojazni Uprave koju su naveli u godišnjem izvješću – da bi bez osiguranja izvoznog broja za EU i za objekt sirane ‘riskirala zatvaranje mljekare s danom ulaska Hrvatske u EU’.

Osuvenjenje proizvodnje i dalje će biti lajtmotiv, kaže Gajtaj, no najveći je dio posla već završen. Uz daljnja ulaganja u marketing, sada se snage više prebacuju na osvajanje novih tržišta. U tom je kontekstu prošle godine otvorena tvrtka u Beogradu, a u svim državama regije osigurana je vlastita distribucija.

Kada su novi vlasnici preuzeli Zdenku, udio izvoza u ukupnom prihodu bio je pet posto, a sada je 30 posto – kaže Gajtaj. Zdenka u svom najjačem segmentu topljenih sireva u Hrvatskoj drži 70 posto tržišta, u Sloveniji i BiH 50 posto, u Makedoniji i Crnoj Gori između 25 i 30 posto, a u Srbiji manji udio koji sada povećavaju jer raste potražnja za tom vrstom sireva.

Kada se pogledaju brojke, Zdenka-mliječni proizvodi lani je ostvarila prihod od 126,3 milijuna kuna. To je bio malen rast u odnosu na godinu prije kada je uprihodila 124,2 milijuna kuna, ali rast od 38 posto u odnosu na 2009.

Zbog novih proizvoda i ove godine očekujemo rast, no teško je precizirati koliki će biti – kaže Gajtaj. Istodobno, u posljednje tri godine dobit se prepolovljuje: u 2008. iznosila je 8,6 milijuna kuna, 2009. 4,3 milijuna, a lani samo 2,5 milijuna kuna. U Upravi Zdenke to objašnjavaju velikim investicijama i kažu da se sva dobit ponovno investirala u proizvodnju i novu opremu.

Velike investicije utjecale su i na povećanje duga pa je stupanj zaduženosti dosegnuo ‘pristojnu’ razinu od 50 posto. Dugoročne su obveze od 18 milijuna kuna u 2009. lani porasle na 52,8 milijuna kuna, a kratkoročne su iznosile 27,5 milijuna. Utješno je to što su gotovo svi krediti išli preko HBOR-a, što podrazumijeva kamate od samo 2 posto, pa se pretpostavlja da će Zdenka uspjeti vraćati sve obveze. Razlog je za optimizam i vrlo dobra pozicioniranost u svim trgovačkim lancima u Hrvatskoj i regiji, među kojima su najveći kupci Zdenkinih proizvoda Konzum, Kaufland, Plodine itd. Stratešku sirovinu, sirovu mljeko, otkupljuju iz okolnih županija od oko 700 kooperanata, a sirovinu za topljene sireve većim dijelom uvoze. Kriza je očekivano utjecala na slabiju likvidnost, što osjećaju i kooperanti. Nakon velikih problema koji su prije dvije godine kulminirali prosjedom i blokadom tvornice jer su kooperanti bili isplaćivani dijelom u novcu, a većim dijelom u repromaterijalu, sada su odnosi vrlo mirni. Plaćanje je, barem najvećim kupcima, redovito, a ostalima kasni po dva mjeseca, iako se sada i velikima počelo malo kasniti: – Kad bi bili redovitiji s isplatama, bilo bi još bolje – kaže Mirko Jakupčić, najveći dobavljač mljeva koji Zdenki na mjesec isporučuje 35 tisuća litara mljeva.

Uz Gajtalu, u ekipi koja vodi Zdenka-mliječne proizvode još je i predsjednik Uprave ‘stare’ Zdenke Duro Mišanović koji je zadužen za proizvodnju te Zdenko Mihelić čija je odgovornost komercijalna. Broj radnika se, prema obećanju, pri preuzimanju nije smanjivao, već je blago povećan na sadašnjih 248 ljudi.

U cijeloj priči kratkih rukava ostali su samo drugi vjerovnici, jer je država u stečajnom postupku preuzela najveći dio imovine, a time i Zdenkine dugove, te mali dioničari nakon što je dionica delistirana.

Konsultant Damir Horvat optimistično gleda na Zdenkino budućnost nakon svega što su novi vlasnici dosad učinili: – Mogu samo rasti jer su cjelovito dobro pozicionirani, prisutni u svim trgovačkim lancima i spremni za EU gdje će sigurno uzeti dio tržišta nakon gubitka graničnih barijera, a rastu i na tržištima regije – kaže Horvat.

Tijekom protekle faze intenzivnog rasta i razvoja Zdenka se obukla u novo ruho, a novi vlasnici trebaju paziti da ono brzo ne izblijedi. U usporedbi s konkurencijom na hrvatskom tržištu, a kamoli europskom, Zdenka je još (pre)malen igrač. Stoga će izazov biti kako da se, puno primamljivija, ubrzo ne utopi u krilu neke velike multinacionalke.