Na Epsonovu čelu od 2008.

Na nedavno održanoj konferenciji za novinare u Manchesteru Epson je najavio stotinu novih proizvoda u ovoj godini. Tvrtka poznata po izumu pisača desetljećima je držala prvo mjesto na tržištu, ali novi igrači na njemu i nove tehnologije poput laserskog ispisivanja izgurali su je na treće mjesto. Danas na istraživanja troši 700-tinjak milijuna dolara na godinu pravio veliku materijalnu štetu, taj nemili događaj, barem sudeći prema najavama novih proizvoda, nije zaustavio razvoj tog proizvođača pisača i projektora na čelu kojeg je danas Minoru Usui. Japanska poslovica koja kaže da onoga tko marljivo radi ni nebo ne može učiniti prosjakom u Epsonovu i Usuijevu slučaju pokazala se točnom. Većini će podatak o stotinu novih proizvoda u jednoj godini biti impresivan, čak i kad je riječ o globalnoj korporaciji, no inovacije i razvoj novih proizvoda za Epson nisu ništa novo. U posljednjih pet godina Epson je svake godine registrirao sedam tisuća patenta, dvadeset svaki dan; dosad ima više od 50 tisuća registriranih patenta.

Epson kakav danas poznajemo nastao je upravo zahvaljujući inovativnom proizvodu. Ta tvrtka, naime, razvila je prvi pisač na svijetu i prema tom je proizvodu dobila i ime – Epson je skraćenica od ‘son of electronic printer’ (sin elektroničkog pisača). Doduše, pogleda li se Epsonov povijesni razvoj, moglo bi se reći da je sin sata, a ne pisača. Puni mu je naziv Seiko Epson Corporation. Naziv proizvođača satova u imenu kompanije ne stoji slučajno – obitelj Hattori, koja je osnovala Seiko, zaslužna je i za Epsonov nastanak.

Na čelo Seiko Epsona Minoru Usui došao je u ljeto 2008. Stekavši diplomu inženjera na Sveučilištu u Tokiju, u Epsonu je počeo raditi 1979. kao direktor Poslovnog odjela za informacije i fotografije. Zaslužan je za jedno od najvećih izuma u Epsonu, tehnologiju Micro Piezo. Bio je na čelu odjela koji ju je razvijao od 1989. do 1993., kad se počela primjenjivati. Na toj tehnologiji i danas funkcioniraju Epsonovi pisači. Za njezin izum Minoru Usui dobio je prestižnu nagradu – Medalju Perkin.

Počelo je od – satova No krenimo od početka. Na službenim stranicama kao početak tvrtkina razvoja navodi 1942. godina iako joj korijeni sežu još u 19. stoljeće, kad se Japan počinje otvarati svijetu i kad se u toj zemlji otvaraju prve tvornice satova. Za izlazak iz izolacije u kojoj je obitelj Shogun držala Japan više od 250 godina bio je zaslužan Commodore Perry, marinac koji je 50-ih godina 19. stoljeća poslan u Japan na diplomatsku misiju kako bi pregovarao o otvaranju zemlje ostatku svijeta. Njegov posjet postupno je otvorio vrata modernizaciji Japana pa je ubrzo otvorena prva željeznica i prihvaćen zapadni sustav računanja vremena. Nešto poslije otvorene su i prve tvornice satova, a među njima i K. Hattori Trading Company koju je osnovao Kintaro Hattori. Isprva se bavio prodajom satova, ali poslije je pokrenuo Seikoshu, tvrtku za proizvodnju zidnih satova. Nakon više od stotinu godina ta je tvrtka, današnji Seiko, i dalje u vlasništvu obitelji Hattori. Članovi te obitelji i jedan njihov zaposlenik, Hisao Yamazaki, zaslužni su i za Epsonov osnutak. Službeni Epsonov početak veže se s Daiwa Kogyom, tvrtkom koju je 1942. osnovao Hisao Yamazaki, vlasnik trgovine satovima i bivši Hattorijev zaposlenik. Ulaganje tu tvrtku poduprla je obitelj Hattori radi proizvodnje dijelova za satove za Daini Seikosho. Godinu poslije Diani Seikosha osnovala je zajedničku proizvodnju satova s Daiwa Kogyom u mjestu Suvi. To je bila preteča tvrtke Suwa Seikosha Co., odnosno Shinshu Seikija, a poslije Seiko Epson Corporationa.

Iako se tvrtka počela razvijati sa satovima i tehnologijama za njihovu proizvodnju (1963. razvila je prvu prijenosnu kvarcnu ‘štopericu’, šest godina poslije prvi kvarcni sat te 1988. prvi automatski kvarcni sat), satovi danas čine neznatan dio prihoda korporacije Seiko Epson. Najveći dio dolazi od prodaje pisača čiji je razvoj povezan s Olimpijskim igrama u Tokiju 1964. Naime, Seiko Group (čiji je dio bio Shinshu Seiki Co.) izabran je za službeno mjenjenje vremena na Igrama. Nakon što je za potrebe Igara osmislio zaporni sat s pisačem, Shinshu Seiki počeo je razvijati elektronički pisač. Četiri godine poslije svjetlost dana ugledao je prvi minipisač EP-101. Taj događaj bio je prekretnica u razvoju Epsona, odnosno Shinshu Seikija, kao što se onda zvala tvrtka. Još veću revoluciju Epson je pokrenuo s prvim matričnim pisačem. Točnije, prva verzija iz 1978. nije privukla mnogo pozornosti, no poboljšana pod nazivom MX-80 dvije godine poslije izazvala je pravu revoluciju. Taj pisač brzo je postao najprodavaniji u SAD-u. Do 1980. Seiko Epson proizvodio je stotinjak tisuća pisača na mjesec.

Na spomen Epsona najčešća je asocijacija ‘pisač’, no ta japanska tvrtka okušala se i na raznim drugim područjima, pa i u proizvodnji računala i televizora. Prototipovi računala na tržištu SAD-a pojavili su se 1982. Za njihovo kreiranje bili su zaduženi Chris Turkowski i Roger Amidon koji su četiri godine prije proizveli računalo u SAD-u, no nisu uspjeli. Iz Epsonove radionice izašlo je i prvo prijenosno računalo HX 20 koje je BusinessWeek tada nazvao ‘pravom revolucijom u osobnim računalima’. Epson je 1983. lansirao i prvi prijenosni televizor u boji. Iako je bio među pionirima u proizvodnji računala i televizora (a i danas proizvodi računala), pisači su bili i ostali najvažniji dio segment u poslovanju japanske kompanije. Epsonova tehnologija Micro Piezo za tintne pisače, zbog koje se tinta ne zagrijava dok se raspršuje po stranici, sigurno je veoma utjecala na takvu stratešku odluku.

Kao i HP, Canon i Lexmark i Epson je prihvatio model prodaje koji podrazumijeva prodaju pisača za nisku cijenu ili čak s gubitkom radi pridobivanja novih kupaca koji će na kraju kupovati skuplje prateće proizvode poput tonera i papira. Zbog takve politike Epson se više puta našao na udaru potrošača, ali i konkurenata. Godine 2003. nizozemsko društvo za zaštitu potrošača optužilo je Epson da nepoštenu naplaćuje tintu koja se ne može upotrebljavati i pozvalo 640 tisuća svojih članova da bojkotira kupnju njegovih pisača. Isti mjesec povuklo je sve optužbe protiv Epsona i izjavilo da dio tinte mora ostati u tonerima kako bi pisači mogli ispravno funkcionirati. Naime, Epsonovi pisači projektirani su tako da u tonerima mora ostati tinte jer isuše li se, pisač se može pokvariti. Nizozemsko društvo za zaštitu potrošača moralo je povući optužbe jer se u uputama za uporabu pisača navodilo koliko se stranica može ispisati pojedinim tonerom. Sa sličnim optužbama Epson se susreo i u Americi. Iako nije priznao krivnju, pristao je platiti 45 dolara svakom kupcu svojega tintnog pisača nakon kolovoza 1999.

Međutim, i Epson je podnio mnogo tužbi upravo zbog tonera nastojeći zaustaviti generičke proizvođače da proizvode tonere kompatibilne njegovim pisačima. Zbog kršenja patenata tužio je čak 24 kompanije u SAD-u koje su prodavale, uvozile ili distribuirale kompatibilne tonere. Japanska tvrtka dobila je spor pa su optužene tvrtke morale prestati prodavati takve tonere. Iako je pokrenuo potpuno novu industriju, Epson nije uspio zadržati prvo mjesto na tržištu pisača. Pojavili su se novi igrači na tom tržištu te nove tehnologije poput laserskog printanja. HP je preuzeo vodeće mjesto na tom tržištu izguravši Epson na treće mjesto, globalno gledano. Međutim, u Epsonu vjeruju da Micro Piezom mogu pobijediti laser.

Čvrsto vjerujemo da s Micro Piezom imamo bolje izglede od drugih. Ta tehnologija nije ograničena, možemo ispisivati dva ili tri puta brže nego sad – rekao nam je Jean-Marie Lacroix, komercijalni direktor za poslovne proizvode za regiju EMEA.

U Epsonu inzistiraju na vlastitoj tehnologiji, a osim u Micro Piezo velike nade polažu u 3LCD-tehnologiju. Osim što usavršava dosadašnje tehnologije, japanska kompanija konstantno razvija potpuno nove proizvode i tehnologije. Naravno, tajnoviti su u vezi s tim. Svaki dan trošimo dva milijuna dolara na razvoj i istraživanje. Ne usavršavamo samo Micro Piezo ili 3LCD nego razvijamo nove proizvode na različitim područjima. To može biti povezano s našom osnovnom djelatnošću, ali može biti i nešto potpuno novo – zagonetno nam je odgovorio Lacroix.

Koja bi to područja mogla biti i što možemo očekivati iz Epsonove radionice? Na to pitanje nismo mogli dobiti odgovor jer je, naravno, riječ o povjerljivim informacijama. Lacroix nam je samo kao primjer potpuno novog proizvoda izvan osnovne djelatnosti pisača i projektora naveo e-paper. E-paper je izumljen prije osam ili devet godina. To je naša tehnologija, no trebao joj je sadržaj pa smo se dogovorili s internetskom kompanijom i prodali ga, a ona ga je brendirala. Sad to planiramo vratiti u svoje okrilje – objasnio je Jean-Marie Lacroix, i dalje ne zadovoljivši našu znatiželju u koji bi se segment Epson dalje mogao širiti.

Predvidljivo je i sigurno da će Epson nastaviti forsirati tintne pisače s vlastitom tehnologijom koju će i dalje nastojati usavršavati i isticati komparativne prednosti nad laserom. Pedeset posto manji troškovi ispisa s usporedivim laserskim pisačem adut je kojim će se koristiti u prodaji novog pisača Work Force Pro. Također će intenzivno razvijati segment projektora jer u njemu drži lidersku poziciju s više od 20 posto tržišta. Sudeći po novoj poslovnoj strategiji ‘Engineered for Business’, Epsonove snage usmjerit će se najviše prema poslovnom segmentu i zadovoljavanju njegovih potreba. Tvrđa je već sad lider u ispisivanju računa (više od 50 posto računa u svijetu ispisano je na Epsonu), a avionske karte, naljepnice i etikete samo su neki segmenti u kojima japanska kompanija vidi priliku za dodatni rast. On bi se mogao postići i zahvaljujući novostima iz istraživačkog odjela koji na godinu troši 700-tinjak milijuna dolara u tu svrhu. Međutim, to ćemo, čini se, morati pričekati još neko vrijeme.