Home / Biznis i politika / Ni samostalni umjetnici ne mogu sami plaćati doprinose

Ni samostalni umjetnici ne mogu sami plaćati doprinose

Među više reagiranja na prošlostjedni napis o tome kako niskodohodne djelatnosti moraju u bankrot jer im poreznici prisilno naplaćuju doprinose čak i kad ostvare prihod manji od iznosa propisanog doprinosa pozornost mi je privuklo reagiranje samostalne umjetnice i samohranne majke. Čitateljica upozorava na pismo koje je Jasenu Mesiću, hrvatskom ministru kulture, uputilo Europsko vijeće umjetnika. Oko tisuću i dvjesto umjetnika u Hrvatskoj ne ostvaruje dohodak dostatan za plaćanje doprinosa kao uvjeta za registriranje samostalne (umjetničke) djelatnosti. Zbog toga je Zakonom o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva propisano da se za tih otprilike tisuću i dvjesto samostalnih umjetnika s godišnjim dohotkom nižim od 90-ak tisuća kuna iz državnog proračuna plaćaju doprinosi.

I premda je riječ o realno zanemarivom iznosu izdatka iz državnog proračuna (samo oko 14,4 milijuna kuna na godinu), Vlada je Programom gospodarskog oporavka u svibnju 2010. predvidjela smanjivanje iznosa alimentiranja mirovinske i zdravstvene zaštite samostalnim umjetnicima. Čitateljica se, pojednostavljeno, boji da će zbog te Vladine mjere ona i njezino dijete ostati bez zdravstvene i mirovinske zaštite. Nedvojbeno se radi o povlastici (plaćenim doprinosima). No ne smeta mi to što umjetnici imaju tu povlasticu. Ne smeta mi to kao obvezniku poreza koji (doduše, neredovito) uplaćuje poreze, prireze, doprinose i ostalo bez ikakvih povlastica. Ali mi jako smetaju povlastice koje kao premijerka ima Jadranka Kosor, svi ministri i osobito ministar kulture Jasen Mesić, kao i Nina Obuljen, državna tajnica u Ministarstvu kulture. Njihove mi povlastice smetaju jer mirne savjesti ‘štede’ na siromašnijim umjetnicima i pritom dobro paze da se njihove povlastice ne diraju.

Na to se diskretno upozorava i u pismu Europskog vijeća umjetnika: ‘Obaviješteni smo putem naše hrvatske članice (Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, HZSU) i hrvatskih medija o ozbiljnim promjenama koje se predlažu novim Zakonom o pravima samostalnih umjetnika te da se Zakon planira donijeti ubrzanim postupkom. Europsko vijeće umjetnika prati položaj umjetnika u cijeloj Europi, a posebno u zemljama koje su kandidati za ulazak u EU, te se nadamo da ćete se voditi visokim socijalnim, demokratskim i umjetničkim načelima u izmjeni zakona i da će te promjene biti rezultat opsežne javne rasprave i suradnje s HZSU-om.’

Provodeći Vladinu mjeru štednje kao svoju aktivnost, Ministarstvo kulture ‘pristupilo je izradi platforme na kojoj će se unutar radne skupine usuglasiti tekst prijedloga novog Zakona o pravima (samostalnih) umjetnika’. Sumnjičavost samostalnih umjetnika izazvalo je pismo u kojemu Nina Obuljen, državna tajnica u Ministarstvu kulture, upozorava članove radne skupine za ‘izradu platforme novog zakona’ da se drže dogovora i ‘radni materijal ne distribuiraju izvan radne skupine’. A u radnom materijalu predložen je osnutak Hrvatskog umjetničkog centra (podržavljene ustanove u sklopu državne uprave) umjesto dosadašnje umjetničke udruge HZSU. Na osnovi predloženog čl. 30. novog zakona četiri od pet članova Upravnog odbora novoga Hrvatskog umjetničkog centra imenovao bi ministar kulture. Najgore je to što u svim tim prijedlozima (koje ne treba nikomu pokazati) nije predviđeno da temeljni uvjet za dodjelu prava na plaćeno socijalno osiguranje bude ‘izmjeren’ unaprijed utvrđenim ‘neministarskim’ kriterijima, primjerice socijalnim i umjetničkim, a ne birokratskim.

Uvođenjem tzv. kriznog poreza od 1. rujna 2009. samostalnim umjetnicima koeficijent izračunavanja osnovice za uplatu doprinosa iz državnog proračuna smanjen je s 1,2 na samo 0,8. Zakon o tzv. kriznom porezu jest ukinut, ali samostalnim umjetnicima koeficijent nije vraćen.