Odlazi šef Nokijina hrvatskog ureda

Ako se država i KBC, kao većinski vlasnici, ne dogovore, onda će se bankine dionice dati u javnu ponudu. NLB je iznimno važan za slovensko gospodarstvo, a njegove teškoće mogu biti dramatične za cijelu zemlju. Sanacija banke mogla bi povećati deficit države za šest posto.

Otkraj prošlog tjedna Uprava Nove Ljubljanske banke (NLB) predložila je Nadzornom odboru aksijski plan nove dokapitalizacije. Pozvane su dvije najveće vlasnike NLB-a, slovenska država i belgijska banka KBC, da se dogovore o drugoj ovogodišnjoj dokapitalizaciji od 250 milijuna eura. Povoljno poboljšanje adekvatnosti kapitala zahtijevala je Banka Slovenije. Ako dogovor ne bude postignut, bankine dionice namjeravaju dati u javnu prodaju. Da su pregovori između države i belgijskog KBC-a složeni, pokazuje prošlost jedni neizbor predstavnika KBC banke u Nadzorni odbor NLB-a.

NLB je lani zabilježio gubitak od 180 milijuna eura, a ovog proljeća dobio je 250 milijuna financijske injekcije. Većinu je osigurala država i tako stekla vlasništvo nad polovicom banke. Da bi još poboljšao adekvatnost kapitala, NLB treba dodatnih 250 milijuna eura, i to do kraja godine. Vlasnici zahtijevaju odgovornost za takav položaj banke, a prvi čovjek NLB-a kaže da pet nekad najodgovornijih u postupku i vanjski stručnjaci analiziraju je li moguće zahtijevati odštetu ili kaznenu odgovornost. Tko je pod istragom, nisu otkrili. Da bi trebalo pronaći krivce, smatra i predstavnik državnog vlasništva, ministar financija France Križanić. Predsjednik Uprave NLB-a Božo Jašović kaže da prvo pozivaju postojeće vlasnike da osiguraju potreban kapital. Ako između države i KBC-a kao većinskih vlasnika ne bude dogovora, onda se, tvrdi Jašović, banka mora, javnom prodajom, okrenuti financijskom tržištu.

Treba reći da je NLB iznimno važan za slovensko gospodarstvo, a njegove teškoće mogu biti dramatične za cijelu zemlju. Naime, velik dio kreditnog tržišta i velik broj slovenskih poduzeća ovisni su o tome što se u toj banci događa. Od veličine kapitala NLB-a ovisi koliko će banka i dalje podupirati slovensko gospodarstvo. U biti slovenska vlada rješavanjem problema NLB-a spašava državu i gospodarstvo.

O povezanosti NLB-a i države govori i podatak da se financijski deficit Slovenije u prvom kvartalu ove godine povećao za cijela tri posto BDP-a i iznosi 10,3 posto! Analitičari smatraju da će sanacija banke u ovoj godini povećati deficit države za ukupno šest posto. Problem je u Sloveniji javni sektor, koji i dalje troši više od gospodarske mogućnosti. Od 2007. potrošnja javnog sektora povećala se s osam na deset milijardi eura. S druge strane priljev u državnu blagajnu se smanjio. Za razliku od slovenske države, vlasti sjevernog susjeda Austrije nakon ulaska s milijardama eura u tamošnje banke zahtijevale su da za to imaju kamatnu stopu od osam posto. Austrijske banke sada djeluju normalno, imaju velik dobitak, a istodobno država kasira novac. Banke zbog visoke kamatne stope pozajmnicu žele što prije vratiti državi. Slovenska je država u NLB uložila 550 milijuna eura, ali ni s novom financijskom injekcijom nemaju jamstvo da će NLB poslovati s dobitkom.

Prvi rezultati ovogodišnjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj zbunjujući su na više područja, primjerice i onom koji se odnosi na hrvatske gastarbajtere. Naime, u ukupan broj stanovnika nisu ušli oni Hrvati koje je popis obavljeno 2001. godine svrstavalo u državljanje, jer su boravili u inozemstvu više od godinu dana, ali su se u domovinu vraćali rjeđe od jednom na tjedan. Prethodni je popis naime priznavao sezonske ili mjesečne posjete Hrvatskoj. Tako se čini da je gastarbajtera gotovo 150 tisuća više negoli ih je bilo prije deset godina. A ako ih je toliko više, ne bi li se to trebalo vidjeti i u statistici Hrvatske narodne banke u dijelu koji bilježi promet doznakama iz inozemstva? Statistika, nažalost, to ne bilježi. Istina, doznake su lani iznosile 1,37 milijardi eura ili oko 72 milijuna više nego 2009. godine i oko 30 milijuna eura više nego 2008. godine, ali teško bi se iz toga mogao izvući zaključak o rastu broja iseljenika. Ili su možda novi ‘gastici’ nevjerojatno škrti?