PLINOVOD Dalmatinci nisu zagrijani za plin kao energent

Društvo EVN Croatia dobilo je koncesiju na 30 godina za Zadarsku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju. Planira sagraditi 1450 kilometara plinske mreže i tako opskrbljivati oko 130 tisuća korisnika. Posao počinje u rujnu, no kućanstva nisu pretjerano zainteresirana.

Prirodni plin, ekološki i ekonomski najisplativiji energent, EVN Croatia, hrvatska podružnica austrijske tvrtke EVN, trebala bi u rujnu dovesti do svojih prvih zadarskih potrošača. Prvi veliki korisnik trebala bi biti zadarska bolnica. No dok se spomenuti mjesec približava, već se sada govori da zainteresiranih, osobito među kućanstvima, i nema mnogo.

Tako barem šapuću u kuloarima, što i ne čudi jer je većina kućanstava u recesiji pa im dodatni troškovi instalacije i priključka mogu samo zadati glavobolju. Iako odgovor direktorice EVN Croatia Evelyn Panis na takve spekulacije ne definira točnu brojku zainteresiranih, otkriva da je znatiželjnika svakim danom sve više.

Naš Centar za korisnike u Zadru svakodnevno zovu potencijalni potrošači te se zanimaju što je potrebno učiniti da bi se priključili na plinski sustav. Paralelno vodimo razgovore s velikim korisnicima koji su pokazali veliko zanimanje za priključenje. S mnogima smo dosad već potpisali pismo namjere i upravo njih namjeravamo priključiti – tvrdi direktorica EVN Croatia, tvrtke koja je dobila koncesiju na 30 godina za Zadarsku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju. Planiraju sagraditi 1450 kilometara plinske mreže i tako opskrbljivati oko 130 tisuća korisnika.

No sve dok se ne potpišu ugovori, ne žele objaviti imena organizacija s kojima su u ovom trenutku potpisali pismo namjere. Jedino otkrivaju da su u fokusu interesa bolnice, sportski centri, škole, hoteli te proizvođači hrane i pića. Ipak, potrebno se zapitati može li nedostatak interesa malih potrošača utjecati na isplativost i povrat ukupnih ulaganja u tri županije vrijednih 750 milijuna kuna?

Jednako tako može se postaviti pitanje o održivosti projekta te mogućnosti povlačenja iz Hrvatske ako se projekt pokaže neuspješnim. Slobodno možemo povući paralelu s Bewagom koji je prodao B.net i od kojega su vlasnici, među kojima je i koncern EVN AG, tražili da se povuče iz telekomunikacija i inozemnih poslova ekoenergetike. No takvo što teško će se dogoditi jer, kako kaže Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, projekti plinofikacije nigdje nisu propali, ima ih po cijelom Sredozemlju.

Upućeni kažu da EVN Croatia planira vratiti ukupna ulaganja u 12 godina, nakon čega bi kao jedini distributer trebao uživati u plodovima svoje investicije. Čak i da se pojave novi dobavljači plina u istim županijama, teško da će se odlučiti graditi paralelne infrastrukture. Prije bi se mogli odlučiti za najam EVN-ove. No to su tek nagađanja, a pravi se će se odgovor dobiti tek daljnjom liberalizacijom tržišta plina. S druge strane, Panis kaže da na vrijeme povrata investicije bitno utječe broj potrošača i količina plina koji potroše pojedine kategorije potrošača.

Udio kućanstva, poslovnih i industrijskih potrošača, različit je u svakoj županiji, a samim time i povrat investicije – ističe direktorica te dodaje da ipak, imajući na umu postojeći tarifni sustav i investicijske planove, očekuju vratiti uloženo tijekom koncesije.

Teško je išta prognozirati jer još dosta toga visi u zraku. Možda u rujnu bude sve jasnije jer tek tada EVN Croatia podnosi zahtjev HERA-i za određivanje visine tarifnih stavki za distribuciju plina. Cijena za distribuciju obuhvaća i gradnju plinovoda, potrošače na mreži, pogon te mjerenje količine plina.

U EVN Croatia konkretni izračun ne mogu dati čak ni za trošak priključka za jedno kućanstvo jer, naravno, i to ovisi o mnogo čimbenika, poput količine i vremena priključka. Isto vrijedi i za trošak instalacije koji će, kako kaže Panis, ipak biti malo manji jer da će instalaciju plinskog priključka provoditi tvrtke s licencijom EVN Croatia. Dakle, masa čimbenika i dalje u jednadžbi stoji iza oznake x. Barem za širu javnost.