Home / Financije / Srbija traži strateškog partnera za 70 posto vlasništva nekad moćne farmaceutske kompanije

Srbija traži strateškog partnera za 70 posto vlasništva nekad moćne farmaceutske kompanije

Galenika je u roku od dvije godine od 6,5 milijuna eura dobiti spala na 14 milijuna eura gubitka, zbog čega su joj blokirani računi, a proizvodnja je ugrožena. Država je svojoj kompaniji dala jamstva za još jedan kredit u iznosu od 70 milijuna eura, ali to neće biti dovoljno.

Tužno je kad vlada jedne zemlje, makar se ona zvala Srbija, mora uvjeravati svoje građane da nestaje liječnica, i to u 2011. godini, neće biti. Tužno je, ali nije iznenađujuće. Otkako je počela ova tzv. SEKA (Svjetska ekonomska kriza), Srbija je krupnim korakom krenula u neku vrstu izopačenog socijalizma, baš kao što se prije toga krupnim koracima zaputila u neku vrstu izopačenog kapitalizma. Putem ‘svojih’ poduzeća, primjerice RTB Bora i Azotare iz Pančeva, dugo je konvertirala u vlasništvo, a donekle je preuzela i brigu o propalim privatiziranim kompanijama, i to jedino u slučaju da su radnici postali prijetnja, a uza sve to još se čvrsto drži ‘svetih krava muzara’ poput Elektroprivrede, Telekoma, ali i Galenike.

I donekle to i izgleda kao uspješno poslovanje, pogotovo kad se ima monopol na tržištu. Sve dok su završni računi u plusu, ili barem nisu u velikom gubitku, običnog građanina oni i ne zanimaju previše. Ali kad grupa tih građana, primjerice bužnih bolesnika, ostane bez prijeklo potrebnog lijeka, zbog toga što je menadžment napravio gomele dužovanja i time doveo cijelu proizvodnju i tvornicu u opasnost, ta su pitanja neizbježna, a to se upravo dogodilo u slučaju Galenike koja lijekove i proizvodi.

Što se događa u tvornici koja je dugo bila sinonim za proizvodnju lijekova, barem kad je Srbija u pitanju, koja je 2008. godine ostvarila dobit od 6,5 milijuna eura i još ne tako davno svojim proizvodima pokrivala gotovo 40 posto tržišta?

Direktor s kaznenom prijavom. Kao što to biva u poduzećima u vlasništvu države, uspoređno s formiranjem vlade dogovaraju se i namištenja u upravnim odborima i na direktorskim pozicijama. Dačićeva socijaliste zapala je Galenika. Dobra kompanija s dobrom perspektivom. Treba biti bahat ili krajnje nesposoban da bi upropastio farmaceutsku kompaniju, jer sve dok je profita, i stranka će imati novca. Javna je tajna da su postavljeni igrači obvezni dio plaće izdvojiti za dobrobit stranke koja ih je tu postavila, ali to je samo djelić u odnosu na druge mogućnosti.

Na mjesto direktora postavljen je Nenad Ognjenović, stranački igrač, čovjek iz farmaceutske struke. Ognjenović je bio zamjenik generalnog direktora Vetprom Holdinga i generalni direktor Vetprom hemikalija a.d., kao i predsjednik Grupacije veledrogerija. Bio je generalni direktor Apotekarske ustanove Beograd i zamjenik generalnog direktora Srboleka. Zanimljivo je kako se nakon izbijanja afere u Galenici doznalo da je protiv Ognjenovića podignuta kaznena prijava zbog kriminalnih radnji dok je bio direktor u Vetprom hemikalijama. Navodno je prodao 83,5 posto dionica tvrtke a da prethodno nije bilo javne ponude, čime je oštetio male dioničare. Takve optužbe u Srbiji su zapravo najbolja preporuka za napredovanje.

Ukratko, Galenika je u roku od dvije godine, što se upravo preklapa s dolaskom Ognjenovića na njezino čelo, od 6,5 milijuna eura dobiti spala na 14 milijuna eura gubitka, zbog čega su kompaniji blokirani računi a samim time ugrožena je i proizvodnja.

Zadivljujuća je Ognjenovićeva maštvitost u potrošnji novca. Kupljeno je 20-ak skulptura koje su stajale više od milijun eura, zapošljavao se novi kadar, prije svega po rođačkoj i stranačkoj liniji, pa je tako Ognjenović kad je zaposlio svoju kćer to objasnio jednostavnom logikom da bi mogao biti u sukobu interesa kad bi se ona, kao diplomirana farmaceutkinja, zaposila u, recimo, konkurentskom Hemofarmu Staadi, gdje je dotad i radila. Ognjenović je imao cijelu svitu pomoćnika, konzultanata od kojih su neki bili zaposleni u Galenici a neki su bili angažirani prema ugovoru o djelu. Potpisan je sporazum o gradnji tvornice u Rusiji u iznosu od 28 milijuna eura, sagrađena je nova tvornica iako ni kapaciteti stare nisu u bili u cijelosti iskorišteni, fond za zarađe povećao se s 2,4 na 3,6 milijardi dinara (1 euro je 100 dinara). Uza sve to Galenika na osnovi dvaju ugovora lijeke ne uvozi neposredno, nego plaća Velefarmu posredničku proviziju od 4,5 posto. Od Velefarma Galenika potražuje i 50 milijuna eura na ime dostavljenih lijekova. Dugovanja sada postaju glavni problem, a smijenjeni direktor za to je vjerovatno doznao sunčanjući stražnjicu na grčkom primorju jer je na godišnjem odmoru.

Tek nakon svih tih poraznih događaja država je odlučila uvesti makar malo reda, a kako bi odblokirala račune, jer ipak je to državno vlasništvo, dala je jamstvo za još jedan kredit u iznosu od 70 milijuna eura. Novi/stari socijalist preuzeo je kontrolu. Riječ je o Dejanu Backoviću, direktoru SPS-a koji je dosad sjedio u Upravnom odboru, i to kao predsjednik, a sada će on navodno uvesti red. A uvođenje bi trebalo početi od broja zaposlenih, odnosno drastičnog smanjenja troškova pa bi zapravo najprije trebao početi od sebe, od tzv. burazerske ekonomije. A da bi sve bilo izvedeno poštano i primjereno potreban je i snažan sindikat koji će osigurati radnicima budućnost i izvan Galenike. Galenika inače zapošljava oko 3500 radnika i njihovo bi otpuštanje bilo prava socijalna bomba.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović sjedi u Upravnom odboru. Na pitanje je li znao na koji se način posluje u kompaniji u čijem Upravnom odboru sjedi, rekao je da nije bio na posljednjem sastanku kad se o tome raspravljalo. Poslije ga, izgleda, to baš i nije zanimalo. A zašto bi? Samo bi doveo u opasnost svoj lagodni položaj. Orbović je i veliki protivnik privatizacije Galenike, o čemu se raspreda već godinama. Kad je tvrtka bila na zdravijim nogama, interesa nije bilo. Je li precijenjena s 200 milijuna eura? Danas Galenika nije ni sjena tvrtke od prije dvije godine, a ministar za ekonomiju Zoran Ćirić najavljuje da će država potražiti strateškog partnera za 70 posto vlasništva.

U toj će situaciji potencijalnom partneru morati ponuditi mnogo više jer dugovi su golemi, a Tužilaštvo za organizirani kriminal ušlo je u Galeniku ne bi li ispitalo nepravilnosti.

Uspješno partnerstvo ostvaruje se zajedničkim dijeljenjem proračunskog novca, resursa, ljudi, informacija, vještina i stručnog znanja radi rješavanja zajedničkih problema i izazova. U projektima EU partnerstvo je temelj uspješne provedbe projekata te se postavlja kao jedan od osnovnih uvjeta određenog programa EU. Termin ‘partnerstvo’ rabi se kako bi se objasnio odnos između pojedinih strana koje surađuju na projektu radi postizanja zajedničkih ciljeva. Obje (sve) strane nastoje partnerstvom i zajedničkim upravljačkim strukturama što kvalitetnije uključiti sudionike odnosno realizirati projektne aktivnosti.

Uspješno partnerstvo ostvaruje se zajedničkim dijeljenjem proračunskog novca, resursa, ljudi, informacija, vještina i stručnog znanja radi rješavanja zajedničkih problema i izazova.

Tijekom kreiranja partnerstva svaka strana treba biti informirana o svojoj ulozi i razlozima ulaska u partnerstvo te uvjetima pod kojima će se upravljati projektom. Prije ulaska u partnerstvo treba razumjeti obveze i odgovornosti odnosno ulogu organizacije u projektom timu. Treba detaljno proučiti referencije pojedinog partnera (stručnost i iskustvo pojedinog partnera na temelju referencija na internetu, prethodnog sudjelovanja na projektima EU) i tražiti detalje o projektu te pismenu potvrdu od direktora partnerske organizacije i kao predlagač projekta biti u stanju adekvatno argumentirati kvalitetu i komplementarnost partnera.

Ako partnerima nisu jasni razlozi ulaska u partnerstvo i koristi koje će ostvariti, odnosno njihova uloga u timu, partnerstvo neće opstati. Zapravo na koje partneri često nailaze jesu, primjerice, nerazumijevanje svoju uloge, obveza i odgovornosti u projektu, otežano postizanje suglasnosti o projektnoj metodologiji, teško postizanje aktivne uloge svih partnera u svim fazama pripreme ili provedbe projekta i odluka s kojima su svi partneri suglasni. Loša komunikacija također može utjecati na lošu koordinaciju te pripremu ili provedbu projekta ako su partneri previše uključeni u komunikaciju, a premalo u donošenje odluka. Bez obzira na veličinu i ulogu partnera odnosno partnerskog tima, potrebno je poduzeti sve mjere za kontrolu i rješavanje potencijalnih problema (risk management). Jedna je od metoda tzv. matrica za ocjenu rizika koja se može iskoristiti za procjenu potencijalnih partnera.

Mogućnost da se problem pojavi | Ocjena | Definicija

Vrlo nizak | 1 | Rijetko | Vrlo je mala, gotovo nikakva vjerojatnost da će se taj problem razviti

Niska | 2 | Mala šansa | Problem bi se mogao pojaviti, ali trenutačno nema nikakvih pokazatelja

Srednja | 3 | Možda | Postoji dokaz koji upućuje na to da bi se problem mogao pojaviti, ali pod određenim uvjetima

Visoka | 4 | Moguće | Postoje realni dokazi da bi se problem mogao pojaviti

Vrlo visoka | 5 | Sigurno | Postoje jaki dokazi ili pokazatelji da će se problem pojaviti