Home / Tvrtke i tržišta / Još je mnogo prostora za razvoj tržišta samoliječenja

Još je mnogo prostora za razvoj tržišta samoliječenja

Prosječan hrvatski potrošač još misli da su bezreceptni lijekovi slabije klinički ispitani od onih koji se izdaju na recept, ali, ipak, sve je skloniji manje zdravstvene tegobe pokušati liječiti bezreceptnim proizvodima, samostalno ili prema ljekarničkom savjetu, otkriva Mirna Radošević, direktorica i članica Uprave tvrtke Salveo.

Farmaceutska tvrtka Salveo relativno je nov igrač na tržištu jer je osnovana 2007., ali s jasno zamišljenom vizijom poslovanja. Od drugih je razlikuje, objašnjava Mirna Radošević, direktorica i članica Uprave Salvea, fokus na pružanje visokokvalitetne usluge zastupanja bezreceptnih proizvoda, i to ne samo u Hrvatskoj nego i šire u regiji. Tvrtkin rast i uspjeh, ističe, rezultat su stalne poslovne usmjerenosti na zapošlenike, potrošače i poslovne partnere.

  • Kakva je konkurencija na tržištu bezreceptnih lijekova i koje nove proizvode namjeravate dovesti na hrvatsko tržište? – Danas je u Hrvatskoj mnogo konkurenata na tržištu bezreceptnih proizvoda. Multinacionalne kompanije i neki domaći proizvođači ulažu velik novac u marketing svojih proizvoda, zato kao mala tvrtka nastojimo što mudrije raspodijeliti marketinški proračun i usredotočiti se na aktivnosti koje nam najbolje vraćaju uložena sredstva. Konkurentska prednost postižemo poznavanjem tržišta, fleksibilnošću i kreativnošću, što su prepoznali naši poslovni partneri. Naš je cilj razviti na hrvatskom tržištu nove zdrave, uspješne i poznate bezreceptne proizvode visoke kvalitete i dokazana djelovanja.

  • Kako biste opisali uvjete poslovanja na tržištu farmaceutskih proizvoda i usluga u Hrvatskoj u odnosu na tržišta na kojima Salveo također posluje i surađuje? – Uz Hrvatsku Salveo zasad posluje na tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije te Crne Gore. Ondje nema razrađena sustava praćenja prodaje i razvoja tržišta bezreceptnih proizvoda, zato je teško s kvantitativnoga gledišta govoriti u usporedbi. Ovdje još ima mnogo prostora za razvoj tržišta samoliječenja jer je udio bezreceptnih proizvoda u ukupnom farmaceutskom tržištu niži od 11 posto, što je ispod europskog prosjeka. Počnemo li uspoređivati od temelja, odnosno od registracije, moram priznati da se u Hrvatskoj osjeti velik napredak u otvorenosti regulatornih tijela prema tržištu i njihovoj spremnosti na suradnju. U susjednim zemljama ona se još drže ‘nedodirljivima’, što otežava početak poslovanja. Gledajući konkurenciju, na srpskom tržištu možemo uočiti veći asortiman i više proizvoda, ali znatno manja ulaganja. Promatrajući više aspekata svih tržišta na kojima Salveo posluje, hrvatsko smatram najuređenijim u svim segmentima, od regulative, uvjeta poslovanja, cijena do stupnja razvoja samoliječenja te svijesti o važnosti bezreceptnih proizvoda.

  • Koji su vam glavni izazovi u poslovanju? – Širenje poslovanja u Srednju i Istočnu Europu te rad na Salveovoj prepoznatljivosti na tržištima na kojima posluju i na kojima ćemo poslovati.

  • U čemu su specifičnosti hrvatskih potrošača, odnosno pacijenata, u izboru lijekova? Razlikuju li se hrvatske ‘kućne ljekarne’ od onih u susjedstvu? – Prosječan hrvatski potrošač još misli da su bezreceptni lijekovi slabije klinički ispitani od onih koji se izdaju na recept, ali, ipak, sve je skloniji manje zdravstvene tegobe pokušati liječiti bezreceptnim proizvodima, samostalno ili prema ljekarničkom savjetu. S obzirom na nešto razvijenije OTC-tržište u Hrvatskoj nego u susjednim zemljama i ‘kućne ljekarne’ na našem tržištu opremljene su nešto bolje.