Naporan tjedan premijerke Kosor

No, najveće iznenađenje svakako je brzorastući riječki Jadran Galenski Laboratorij koji je, unatoč recesiji, nastavio još snažnije rasti. Tako se svrstao na sedmo mjesto među svim farmaceutskim tvrtkama po prihodu i na treće mjesto među proizvođačima. Prihod mu je lani skočio s 371 milijuna na 500,3 milijuna kuna, što je čak 35 posto. Rast je ostvaren ponajprije zahvaljujući izvozu na udaljenija tržišta poput Rusije, Ukrajine i sl. JGL je nakon 20 godina postojanja prisutan na 30-ak inozemnih tržišta, a rusko tržište osvojio je najpoznatiji brend Aqua Maris, gdje je taj program prošle godine zaradio 143 milijuna kuna, što je rast od 78 posto. O tome koliko je JGL respektabilna tvrtka govori podatak da je prosječni rast prihoda od osnutka do 2010. godine bio veći od 25 posto. Rast izvoza u 2010. u odnosu na 2009. iznosio je zavidnih 67 posto. Nakon osvajanja ruskog tržišta JGL je nedavno otvorio i tvrtku u SAD-u, a uskoro namjerava zakoračiti na tržišta Brazila, Indije, Kine te Zapadne Europe.

Hrvatski su građani prošle godine popili lijekova u ukupnoj vrijednosti od pet milijardi kuna, od čega su na lijekove proizvedene u hrvatskim farmaceutskim tvrtkama otpale 1,4 milijarde kuna. Prema najavama domaćih proizvođača lijekova, taj se iznos trebao povećavati. Ambicija hrvatskih tvrtki je, naime, domaći se što većeg dijela domaći košarice, što uključuje i zaustavljanje dijela tržišta koje su dosad pokrivali etablirani strani proizvođači, ali i nastaviti širenje na inozemna tržišta. Među stranim proizvođačima koji u Hrvatskoj samo prodaju lijekove najveće prihode u Hrvatskoj ostvaruje slovenska Krka.

Analiza baze poduzeća koja se na razne načine bave farmaceutikom obuhvatila je 800 tvrtki koje su Fini predale godišnja financijska izvješća za 2010., a obuhvaćaju proizvodnju i trgovinu farmaceutskim proizvodima, ljekarnice itd. U odnosu na 2009., u 2010. u djelatnostima farmacije pojavilo se 30 novih igrača, a troje ih je otpalo. U deset posto, odnosno u 81 poduzeću, u vlasništvu uz domaći sudjeluje i ino kapital. U 76 poduzeća radi se o izrazito većinskom udjelu inovlasnika, u jednom (Oktal pharma) odnos je 51 prema 49 u korist domaćeg kapitala, a u pet je inokapital izrazito manjinski. U državnom vlasništvu nalazi se 21 poduzeće, a Ljekarne Zadar registrirane su kao državno poduzeće s intencijom pretvorbe.

Smanjenje broja zaposlenih u Plivi Hrvatskoj za 474 (2009. 2278, 2010. 1804), zapošljavanjem novih radnika najvećim dijelom su ‘pokrila’ mala poduzeća (307), opetovano potvrđujući izrek da su ‘mali veliki’. Udio u ukupnim prihodima znatno je veći, u 2010. iznosi 3,9 posto. Na negativnu neto dobit promatrane grupe djelatnosti najveći je utjecaj Plive farmaceutike koja je, smanjivši broj radnika s 35 u 2009. na dva u 2010., lani iskazala neto gubitak u iznosu 2,3 milijarde kuna. Izuzimajući efekte financijskih i izvanrednih aktivnosti, promatrajući samo odnos poslovnih prihoda i poslovnih rashoda, operativna ekonomičnost farmaceutskih djelatnosti u 2010. (7,2 posto) znatno je veća od 3,3 posto, koliko ona iznosi za cijelu Hrvatsku.

Uz izraženi negativni neto izvoz, specifičnosti farmaceutske djelatnosti su visoke neto plaće, niska razina ulaganja u materijalnu imovinu i velik broj dana naplate potraživanja. Prosječne neto plaće, gotovo dvaput su iznad prosjeka Hrvatske, najvećim dijelom su, uz dobre rezultate poslovanja, posljedica visoke kvalifikacijske strukture radnika u farmaceutskim djelatnostima. Uvid u financijske podatke o poslovanju potvrdio je općepoznatu priču o teškoćama u naplati potraživanja koja prati poslovanje farmaceutike. Prosječan broj dana naplate potraživanja, koji je 2010. prema izračunu iznosio 153 dana, gotovo je dvaput veći od 85, koliko danas iznosi za Hrvatsku. Dašak optimizma odnosi se na smanjenje od devet dana u odnosu na 2009., kad je za farmaceutiku iznosio 162, a za Hrvatsku 84. Neovisno o problemima u naplati, koeficijent ubrzane likvidnosti, koji mjeri sposobnost podmirenja obveza poduzeća na osnovi raspoloživa novca i naplativih potraživanja bez utjecaja prodaje/neprodaje zaliha, ‘drži’ se znatno iznad 1, na 1,28, što je odlično u odnosu na 0,75 koliko iznosi za Hrvatsku.

Ukupni rezultati poslovanja farmaceutskih djelatnosti i usporedbi s rezultatima gospodarstva Hrvatske u cijelosti, a posebno odnos novopridošlih poduzeća u 2010. (30) i onih koji su izišli (tri), govori o zrelosti gospodarske grane i poduzetničkim mogućnostima koje bavljenje farmaceutikom na razne načine pruža. Zdravlje, kao i obrazovanje te poljoprivreda bit će neosporno područja ozbiljnih reformi i poticaja koje je nužno provoditi i realizirati u interesu Hrvatske u uvjetima krize na dulje staze i pristupanja u EU. Kad se govori o domaćoj farmaceutskoj industriji često se pomisli na otkriće inovativnog antibiotika sumameda, što je Hrvatsku svrstalo u jednu od deset zemalja u svijetu koja se može pohvaliti time da je izmisliša posve novi lijek. Prije dvadesetak godina Pliva je, ponajprije hvaljujući tom otkriću, zauzimala glavnu tržišta lijekova cijele Istočne Europe. Sada u Plivi, koja se pretvorila u plijen većih globalnih kompanija, kreću u novi investicijski ciklus koji u sljedećih tri do pet godina predviđa ulaganja u visini od 120 milijuna dolara. Najveći dio, gotovo 100 milijuna dolara, odnosi se na novi proizvodni pogon u Savskom Marofu. Sudeći prema najavama, ne samo iz Plive nego i ostalih kompanija iz tog sektora, može se očekivati ponovni uzlet domaće farmaceutske industrije. Gotovo je sigurno da će, koliki god bio, taj rast i uzlet biti generički jer su izgledi za ‘originalni’ rast ravni onima dobitku na lotu.