Denis Jovanović iz Pule trenutačno je na prvoj godini Sistemskog inženjerstva na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo kamo je prešao sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Njegov je slučaj prilično čest – ima redovit posao u struci za koju se i školuje – radi u Hrvatskoj pošti u Puli na održavanju IT sustava. Zbog poslovne prilike koja mu se svojedobno ukazala zaključio je da dinamiku studija na FER-u više ne može pratiti.
Nakon stanke koja je uslijedila odlučio se ipak vratiti u obrazovanje, i to na Visoku školu, pri čemu mu je priznata većina položenih ispita. Kao što kaže, postupak prijenosa ispita bio je bezbolan i brz, a za odluku o promjeni fakulteta prevagnulo je to što u Zagrebu dolazi samo subotom, kad se na studiju održavaju praktična nastava i vježbe, dok ostatak predavanja prati putem telekonferencije iz Pule.
Mnogi pojedinci čiji je životni put sličan Denisovu ne završavaju visoko obrazovanje zbog objektivnih razloga, poput poslovnih obaveza koje su u međuvremenu preuzeli. Iako su ti pojedinci često vrlo uspješni u onome što rade, primjerice, mnogi su uspješni i cijenjeni informatički stručnjaci – trenutačne im obaveze često ne ostavljaju dovoljno vremena za povratak na redovni studij koji su inicijalno počeli. Zbog različitih razloga katkad se njihovi interesi ili potrebe mogu s vremenom promijeniti pa požele studirati nešto drugačiji smjer. Rješenje za takve studente osigurala je Visoka škola za primijenjeno računarstvo.
Svjesni poteškoća koje pojedinci imaju pri prenošenju ispita na druge fakultete i visoke škole, kao i često vrlo složenog priznavanja položenih ispita, u Visokoj školi za primijenjeno računarstvo razrađen je sustav koji omogućava povratnicima ili prelaznicima prilagođeni ritam studiranja, uz priznavanje prethodno položenih ispita i stečenih IT certifikata. Taj se sustav temelji na praksi Europskog kvalifikacijskog okvira te je stoga posve u granicama koje je zacrtalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Takva je primijena u Visokoj školi za primijenjeno računarstvo jedna od prvih u Hrvatskoj. Svojevrsna novost je priznavanje stručnih IT certifikata poput onog Microsoftova, Ciscoova, IBM-ova, Sun, ili Oracleova kao dijelova pojedinih kolegija tijekom studija. Sve je to u skladu s budućim Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom koji upravo predviđa mogućnost priznavanja prethodno stečenih znanja i dodjelu odgovarajućeg broja ECTS bodova.
Brojni stručnjaci koji rade u hrvatskoj IT industriji imaju takve certifikate jer su im bili nužni tijekom usavršavanja za poslove na kojima danas rade. Pritom ne treba smetnuti s umom ni činjenicu da je u obrazovanju na tim programima potrebna za izdavanje industrijskih certifikata uloženo mnogo novca i vremena, a ujedno su oni dokaz poznavanja računalnih tehnologija i ovladanosti pojedinim tehnologijama. Stoga je i priznavanje tih industrijskih certifikata kao dijelova kolegija na studiju posve opravdan i logičan korak.