‘Ugledna privatna banka’ spremna je financirati posao s Nizozemcima. Ali zašto bi banka financirala gubitaša, osim ako iza njega ne stoji netko tko će pružiti siguran instrument naplate ili neku drugu protuuslugu. A to je država.
Mediji su objavili da se čak javila i ‘ugledna privatna banka’ koja je spremna financirati projekt, no nitko ne zna o kojoj je banci riječ. Bez obzira na tu činjenicu, postavlja se pitanje koja bi to banka financirala nekoga dobrog brodograditelja a da sama ne osigura instrumente naplate. Kako se k tome radi o Brodosplitu, misterij je još veći jer taj brodograditelj (kao uostalom i drugi veliki brodograditelji u Hrvatskoj) nema što ponuditi kao instrument osiguranja plaćanja, pa se država redovito javlja kao jamar. No ovdje barem službeno ne znamo je li država jamar. Iako je Europska komisija (EK) prihvatila planove za restrukturiranje Brodosplita te je time ukinuta zabrana narudžbi novih brodova, nije dopustila državi da daje potpore kao dosad (a to znači ni državna jamstva), pogotovo ne brodogradilištima koja posluju u teškoćama, poput Brodosplita. Takvo stajalište EK utjecalo je, primjerice, na to da je potkraj travnja ove godine upravo Brodosplitu propao posao s grčkom kompanijom Elka Shipping u vezi s gradnjom specijalnih shuttle tankera jer se Vlada nije usudila dati državna jamstva. Ako Vlada ni sad nije dala državna jamstva, kako tvrde u Ministarstvu financija, što je utjecalo na to da ‘ugledna privatna banka’ financira projekt bez državnog jamstva? Je li to ipak samo Vladin spin, jer je tim premijerke Jadranke Kosor već pokazao da zna šutjeti o svojim odlukama čak i u priopćenju za javnost sa svojih sjednica. Tako je prije dva tjedna (baš u vrijeme potpisivanja predugovora Brodosplita s Nizozemcima) Vlada naglo donijela odluku o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi po hitnom postupku, a da o tome uopće nije obavijestila javnost. O tome se doznao nekoliko dana poslije, kada su se pobunili mali brodograditelji koji tvrde da se pogoduje upravo Brodosplitu da izgradi brodove za hrvatsku obalnu stražu.
Vratisimo se još malo Grcima jer iz toga propalog posla proizlazi još jedna indicija da je Vlada prešutjela da će država na neki način stajati iza Brodosplita. Propast spomenutog posla izazvala je paniku među radnicima, jer se tvrdilo da unatoč uklanjanju zabrane naručivanja brodova Brodosplit ne može ugovarati posao bez državnih jamstava. Vjerovatno je posljedica da je gubitak radnih mjesta na području gdje vladajuća koalicija koliko-što očekuje potporu birača, što je sigurno izazivalo nelagodu i kod same premijerke Kosor, pa nije isključeno da su poduzeti koraci kojima bi se pomoglo Brodosplitu da dobije neke poslove. Stoga je indikativan spomenuti Zakon o javnoj nabavi, ali i šutnja o eventualnim državnim jamstvima. S druge strane, indikativne su i glasine koje su se pojavile za vrijeme propalog posla s Grcima, dakle neovisno o ovom poslu s Nizozemcima, da ako država ne da jamstva, ni samoborski DIV neće kupiti Brodosplit za jednu kunu, pa bi Vlada premijerke Kosor zaista bila dovedena u neugodnu situaciju da se nakon plana o restrukturiranju, koji je odobrila EK, odustane od gotovo dogovorene privatizacije. To samo može značiti da DIV bez državnih jamstava ne želi ni sada ući u Brodosplit jer će naslijediti ovaj posao s unaprijed ukalkuliranim gubicima. Jedini logičan način da DIV preuzme Brodosplit jest taj da netko (a tko će ako neće država) da jamstva. To sa sobom poveća posljedicu da bi gubitke budućeg privatnog vlasnika otplaćivali porezni obveznici, što je nešto novo, kako možemo čuti od privatnih malih brodogradiljina. Tako direktor Adria-Mar brodogradnje Mladen Šarić kaže kako mu nije poznato da je na području brodogradnje država bila jamar i jednoj privatnoj tvrtki. – Svi smo odreda upućeni da se snalazimo kako tko umije i da se borimo za vlastiti opstanak. Nikada nismo tražili, a prema tome ni dobili državno jamstvo. Na svjetskom se tržištu snalazimo i posluju na tržišnoj osnovi, koja se temelji na akumulaciji vlastitih sredstava kojima financiramo gradnje i remonte i to usklađujemo s dinamikom naplate naručitelja – kaže Šarić.