Zakonom o nezastari do pravne nesigurnosti poduzetnika

Svakoga tko se bavio gospodarstvom može se strpati barem u istražni zatvor. A nezastara će se primjenjivati selektivno, samo na one koji su zbog nečega zasmetali moćnicima.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisu, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim nerazmjernim sporovima s golemom državnom upravom.

Čitatelj koji upozorava na niz pravnih nedostataka Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije smatra da će tako nedorečeni propis vještiti odvjetnici na prvom ozbiljnijem sudenju izvrnuti ruglu i tako kompromitirati možda dobru zamisao. Ono što čitatelj nije uočio možda je još opasnije. Ovako nedorečenim zakonom stvara se pravna nesigurnost. Odredbe su napisane tako da se praktično svakoga tko se bavio gospodarstvom u proteklom razdoblju može strpati barem u istražni zatvor. A najgore je što moćnici svakom poduzetniku mogu zaprijetiti, odnosno to što će se te odredbe primjenjivati selektivno, samo na one koji su zbog nečega zasmetali moćnicima.

U prvome članku Zakona o nezastarijevanju ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije (NN 57/11) određuje se da ne podliježu zastarijevanju ‘ratno profiterstvo’ i ‘kaznena djela iz procesa pretvorbe’. Odmah u istoj rečenici toga prvog članka propisuje se i razdoblje ‘Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države’. Čitatelj pita kad je u Hrvatskoj službeno proglašeno ratno stanje i kad je ukinuto, odnosi li se ta odredba o ‘vremenskom razdoblju’ općenito na razdoblje od ‘91. do ‘95. godine ili…?

A u članku 2. propisuje se i da ne zastarijevaju kaznena djela prikrivanja protuzakonito dobivenog novca iz članka 151.a Osnovnoga krivičnog zakona ‘ako su počinjena pod okolnostima navedenima u članku 1. toga zakona’. Nejasno je koja to djela ne zastarijevaju? Određuje se da su to djela pobrojena u tom zakonu ako su počinjena ‘pod okolnostima’ navedenima u prvome članku. Pritom je potpuno nejasno jesu li ‘okolnosti’ zapravo ‘vremensko razdoblje’ ili…?

A u članku 3. pobrajuju se uglavnom kazneni prekršaji u gospodarskom poslovanju iz Krivičnog zakona, već kompromitirani u suđenjima Kutli i ostalima, primjerice, ‘prouzročenje stečaja, zloupotreba ovlaštenja u gospodarskom poslovanju, nedopuštena trgovina, nesavjestan rad u službi, nedopušteno trgovanje vrijednosnim papirima’ itd. Čini se da je dovoljno ‘da zastare nema’ da su pobrojeni kazneni prekršaji počinjeni pod nejasnim ‘okolnostima’, unutar nepreciziranog ‘vremenskog razdoblja’, sve tobože određeno u nedorečenom prvom članku Zakona o nezastarijevanju. Većina pobrojenih kaznenih djela u osnovi je bizarna, primjerice, za nedopuštenu trgovinu propisan je zatvor od samo jedne godine kao maksimalna kazna.

Ali u članku 7. Zakona o nezastarijevanju ratnog profiterstva, posvećenom definiranju kaznenog djela ‘ratnog profiterstva’, propisuje se da ratno profiterstvo postoji kad uz neko od onih istih kaznenih djela koja su već pobrojana postoji jedna od dodatnih okolnosti: ‘ako je ostvarena nesrazmjerna imovinska korist podizanjem cijena robe koja je u nestašici, prodajom državne imovine znatno ispod njezine vrijednosti ili na drugi način iskorištavanjem ratnog stanja’. A slijedi i odredba: ‘Kaznenim djelima ratnog profiterstva smatraju se i druga kaznena djela iz Osnovnoga krivičnog zakona, Krivičnog zakona i Kaznenog zakona ako su počinjena pod okolnostima iz prvog stavka ovoga članka’. Koja bi to bila ‘druga kaznena djela’, nije precizirano.

No odredba o ‘podizanju cijena pri nestašici robe’ novi je umišljan dosad nereguliran u propisima. Čini se da se danas može suditi za djela čija obilježja nisu postojala u vrijeme kad je (ne)djelo počinjeno, što je suprotno članku 31. Ustava: ‘niko ne može biti kažnjen za djelo koje prije negoli je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo’.