Iako su donedavno informatičari redom govorili o tome da su najsigurniji podaci oni na disku koji ne radi, u posljednje vrijeme sve više ih govori o tome da su najsigurniji podaci oni na distribuiranom backupu, dakle razdijeljeni na nekoliko mjesta. Dakle, sitnjom investicijom u disk koji neće raditi, nego će služiti samo za sigurnosnu kopiju, izbjeći ćete prčkanja po Registryju ili da po vašem novčaniku meštare serviseri, u najgorem slučaju. Tvrta koja se bavi spašavanjem podataka s diskova i memorijskih kartica naplaćuje spašavanje od 2,46 do čak 244,77 kuna po megabatu.
Drugi način pohranje podataka su CD-i i DVD-i, koji ih mogu čuvati barem na pet-šest godina ako su dobro zaštićeni.
Treci način pohranje, koji ne treba zanemariti, ali niti ne koristiti kao jedini način backupa, je na webu, na besplatnim servisima za online pohranu. Jednostavno progooglajte koristeći riječi ‘free data storage’ i naći ćete desetke vodiča s iskustvima korisnika i linkovima do siteova koji vam omogućuju spremanje podataka. Bojte li se da bi vaši podaci mogli nestati samo tako, obratite se poznatim i pouzdanim tvrtkama poput Microsofta, Yahooa i Googlea. Kod Microsofta možete otvoriti besplatan račun za uslugu Live Mesh koja vam omogućuje pet gigabajta podatkovnog prostora. Također, možete otvoriti besplatan račun (ili više njih) elektroničke pošte u čije ćete poruke uplatiti svoje datoteke i tako ih pohraniti na Yahoo-u ili na Googleu, koji trenutačno nudi nešto više od 7,6 gigabajta prostora.
